Problem bespravne gradnje trebalo je riješiti, ali Vlada je ponudila najlošije rješenje. No, zakon moramo poštovati, kaže Vojko Obersnel
RIJEKA Grad Rijeka izradit će popis nezakonitih zgrada najkasnije do 31. prosinca 2011. godine, a u skladu s obvezama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu 10. kolovoza 2011. godine, a koji je gradonačelnik Vojko Obersnel proglasio lošim i populističkim.
– Cilj ovoga Zakona proizlazi iz skorašnjih parlamentarnih izbora. Problem bespravne gradnje trebalo je riješiti, ali Vlada je ponudila najlošije rješenje. Oni koji su poštovali propise mogu se pogledati u ogledalo i reći: ja sam idiot u odnosu na susjede koji su kršili zakone i sada će sve to riješiti na puno prihvatljiviji način. Mogao bih se opkladiti da je bespravnih građevina najmanje u našoj i Istarskoj županiji.
Još bih mogao shvatiti da je omogućena legalizacija ljudima koji su rješavali svoje stambeno pitanje. Ali, omogućava se legalizacija investitorima koji su gradili višak etaža. Ispada da se i manji neboder mogao bespravno sagraditi i onda bez problema legalizirati. Ali, zakon je zakon i moramo napraviti sve ono što je obveza lokalne samouprave – izjavio je Obersnel.
Osnovni uvjeti
Pročelnica Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Ljiljana Buljan pojasnila je gradskoj vladi birokratske odredbe Zakona.
– Ovim Zakonom određuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih građevina. Nezakonito izgrađenom građevinom smatra se nova zgrada ili rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez odgovarajućeg akta kojim je odobrena gradnja ili protivno tom aktu. Predmet legalizacije mogu biti zgrade koje su nezakonito izgrađene ili rekonstruirane do određenog stupnja dovršenosti na dan 21. lipnja 2011. godine i evidentirane na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja.
Grad Rijeka sukladno zakonskim propisima obvezan je izraditi popis nezakonitih zgrada najkasnije do 31. prosinca 2011. godine te javnim pozivom obavijestiti građane o mogućnosti podnošenja zahtjeva za legalizaciju. Javni poziv objavljen je na internet stranici Grada Rijeke te je izrađen informativni letak s pozivom i osnovnim informacijama o podnošenju zahtjeva.
Zakonom je određena nadležnost provođenja postupka legalizacije. Nadležna su upravna tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja obavljaju poslove izdavanja akata za građenje.
Propisani su osnovni uvjeti koje građevina mora ispunjavati da bi se legalizirala i sam postupak izdavanja odgovarajućeg akta – izjavila je Buljan.
Zaštićeni pojas
Zakon se ne odnosi na nezakonito izgrađene građevine izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom pojasu do 70 metara osim ako se radi o objektima stambene namjene ili poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koji se stalno koriste, građevine unutar vrijednih područja prirode kao što su nacionalni park, park prirode, bespravne građevine sagrađene unutar koridora planiranih infrastrukturnih objekata ili na površinama koje su planskom dokumentacijom namijenjene gradnji javnih i društvenih sadržaja.
U Gradu Rijeci ne očekuju značajniji broj zahtjeva za legalizaciju objekata u zaštićenom obalnom pojasu mora jer se radi o uglavnom izgrađenom građevinskom području koje je uređeno potrebnom prostornoplanskom dokumentacijom, a to su osim generalnog urbanističkog plana, urbanistički i detaljni planovi uređenja.
Nezakonito izgrađena zgrada legalizira se donošenjem rješenja o izvedenom stanju koje izdaje nadležno tijelo. Postupak se pokreće na zahtjev stranke, a zahtjevi za izdavanje rješenja mogu se podnositi do 31. prosinca 2012. godine. Osim obavezne dokumentacije koja se predaje zahtjevu i uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi se odobrio zahtjev, uvjet za izdavanje rješenja je plaćen komunalni i vodni doprinos te naknada za zadržavanje u prostoru nezakonito izgrađene zgrade – pojasnila je Buljan.
Iznos naknade
Iznos naknade utvrđivat će se posebnim rješenjem prema utjecaju nezakonito izgrađene zgrade na prostor. Kriteriji koji određuju visinu naknade su smještaj zgrade u odnosu na građevinsko područje, vrijednost prostora u kojem se zgrada nalazi, njezina veličina, namjena i način građenja. Također je bitan odnos odstupanja izgrađene zgrade prema parametrima dopuštenim planskom dokumentacijom. Prilikom obračuna parametri će se iskazivati posebnim bodovima i koeficijentima i množiti s jediničnom cijenom za obračun. Vrijednost jedinične cijene za obračun naknade određuje se u odnosu na položajne zone koje se podudaraju sa zonama određenim za obračun komunalnog doprinosa.
Naknada će se moći platiti jednokratno ili obročno kroz najduže dvije godine. Sredstva iz naknade uplaćuju se u iznosu od 50 posto u državni proračun, a 50 posto u proračun jedinice lokalne samouprave.
