Zvonko Bumber, Zdenko Vukelić i Hrvoje Musinov, trojica profesora iz Primorsko-goranske županije, članovi Udruge Inovativni projekti iz Rijeke u suradnji s dva ministarstva, Primorsko-goranskom županijom i Damirom Urbanom, pokrenuli su projekt Gradovi duhova. Radi se o uzimanju umjetničkih crno-bijelih fotografija, panoramskih snimaka i dokumentiranju 43 od trenutno 144 napuštena naselja u Hrvatskoj.

Navedena 43 naselja nalaze se na području Primorsko-goranske županije, uglavnom na području Gorskog kotara. Dosad su posjetili i obradili samo tu, našu županiju, na čijem se području nalazi gotovo trećina ukupnog broja hrvatskih »gradova duhova«.

Problem napuštanja ruralnih naselja izrazito je aktualan, a njihov projekt nudi mu jedinstven i multidimenzionalan pristup. Moguće ga je upoznati na internetskoj stranici www.gradovi-duhova.info koju je izradio Robert Krančić, vlasnik obrta Grafik iz Rijeke.

– Vodeći se potrebom trenutka u Hrvatskoj gdje demografska slika degradira zadnjih nekoliko desetljeća jer se mladi i obrazovani u sve većem broju iseljavaju, što je i jedan od uzroka sve niže stope nataliteta, članovi Udruge Inovativni projekti došli su do ideje o projektu koji je predložen tijelima lokalne, područne i državne uprave putem natječaja za financijsku dodjelu udrugama.

Odobrena su sredstva Odjela za kulturu Primorsko-goranske županije 2017. godine, Ministarstva znanosti i obrazovanja 2017./2018. te Ministarstva kulture i Ureda županije PGŽ-a 2019. Tim sredstvima odrađena su napuštena naselja Primorsko-goranske županije koja čine 30 % svih naselja u Hrvatskoj, otkrio nam je voditelj projekta Zvonko Bumber, profesor geografije u Medicinskoj školi u Rijeci.

Porazni podaci

Upravo je on napravio istraživanje i objedinio podatke za internetsku stranicu. Njegov kolega iz iste škole Zdenko Vukelić je profesor povijesti umjetnosti i priznati fotograf, a autor je fotografija. Hrvoje Musinov, profesor povijesti u partnerskoj školi Srednja škola Delnice tijekom proljeća prošle godine bio je zadužen za probijanje po nepristupačnom terenu vlastitim džipom, a imao je i veliku ulogu kao voditelj radionica u partnerskoj školi.

U radionicama su sudjelovali učenici od prvog do četvrtog razreda koji su bili podijeljeni u manje grupe, a svaka od grupa je bila zadužena za prikupljanje informacija o napuštenim naseljima koja su im teritorijalno najbliža. Na kraju su prezentirali svoje radove u obliku plakata.

– Porazna je činjenica da se od 1857. godine, otkako se provodi moderan popis stanovništva, nikada nije rađao tako mali broj djece kao što je to danas. Također je udio ruralnog stanovništva sa 70 % 1961. padao na 60 % 1971., zatim na oko 50 % 1981. da bi 1991. godine prvi put bilo više urbanog stanovništva.

Danas je ruralnog stanovništva oko 47 %. Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine broj napuštenih, odnosno nenaseljenih mjesta, u svijetu poznatih kao »ghost towns« ili »gradovi duhova«, za Hrvatsku je iznosio 144, što je porast od gotovo 50 % u odnosu na 2001. godinu, ističe Bumber.

U sklopu višegodišnjeg programa kroz nekoliko projekata članovi Udruge posjetili bi sva 144 »grada duhova«, fotografirali ih, odredili GPS koordinate, prikupili podatke o stanovnicima od prvog popisa stanovništva do posljednjeg te ih objedinili na internetskoj stranici. Fotografije će biti snimljene u crno-bijeloj tehnici, kao i panoramski snimak od 360° gdje te će se klikom miša moći »ući« u pojedino naselje i promatrati ga iz svih kuteva.

Kako dodaje Bumber, ciljevi projekta su podizanje svijesti o kulturnoj baštini ruralnih prostora te revitalizacija sela i njihove turističke ponude. Očekivani rezultati projekta su veća informativnost stanovnika Hrvatske, bolja promocija kulturne baštine ruralnih područja, novi turistički proizvod i senzibilizacija javnosti s problemima ruralnih sredina.

– Kroz ovaj veliki projekt jedan od ciljeva bila je i vizualna prezentacija. Izabrana je forma crno-bijelih »fine art« fotografija jer one kod promatrača pobuđuju iskonske doživljaje dinamike i isprepletenih emocionalnih stanja, kaže Zdenko Vukelić.

Veoma mala naselja

Kvantitativni podaci koji su predočeni u ovom radu prikupljeni su s internetske stranice Državnog zavoda za statistiku te se uglavnom radi o pokazateljima kontinuiteta i stupnja naseljenosti pojedinih »gradova duhova«. Na navedenoj stranici dostupni su podaci od prvog popisa stanovništva 1857. do posljednjeg 2011. godine.

– Uz pretpostavku da se prostorni obuhvat pojedinih naselja mijenjao tijekom vremena (što je razvidno iz broja stanovnika tijekom popisa gdje je npr. broj stanovnika jednak nuli u dva uzastopna popisa, ali prije i poslije bilježi naseljenost u desecima, što se objašnjava administrativnom pripajanju drugom naselju), ali i da je nejasno radi li se o de jure ili de facto boravištu, podatke moramo uzeti s određenom dozom rezerve.

Ovdje je važno za istaknuti da se radi o uglavnom veoma malim naseljima s tek nekoliko do desetak stambenih objekata pa je lako moguće postotno veće odstupanje od stvarnog stanja. Navedeni se problem može otkloniti detaljnim proučavanjem svih napomena za sva pojedina naselja. Dostupni su podaci s informacijama o administrativnom pripajanju drugom naselju, gdje se osim tog podatka navodi još samo godina pripajanja, ali ne i broj stanovnika.

Dok nam ovdje pokazatelj od nula stanovnika govori da se radi o pripajanju, ne možemo znati jesu li pojedinom naselju pripojena neka druga mjesta u razdoblju njegove naseljenosti. Iz prije navedenog možemo zaključiti da prikaz broja stanovnika tijekom različitih popisa stanovništva može i treba biti ilustrativnog karaktera dok će status »grada duhova« nositi samo ono naselje koje je nenaseljeno prema posljednjem popisu iz 2011. godine, a nije administrativno pripojeno nekom drugom naselju, odnosno njih 144, napominje voditelj projekta.

Napuštena naselja Gorskog kotara

Također je važno napomenuti da postoje nenaseljena mjesta od druge polovice prošlog stoljeća pa sve do popisa 2001. godine, no u popisu iz 2011. godine ih se ne nalazi. Iz toga se može zaključiti da su ta mjesta administrativno pripojena nekom drugom mjestu, ali i uzeti u obzir činjenicu da je »gradova duhova« u konačnici i više. Što se tiče Primorsko-goranske županije, današnja 43 »grada duhova« dosegnula su svoj vrhunac naseljenosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te su zajedno imala 1.400 stanovnika. Od 50-ih godina 20. stoljeća bilježe znatan pad gubeći u prosjeku 21 stanovnika godišnje.

Prema popisu iz 2011. godine postoji 45 naselja s jednim do troje stanovnika u kojima živi ukupno 90 stanovnika, odnosno u prosjeku dvoje stanovnika po naselju. Od toga, 12 naselja je s jednim stanovnikom, 21 s dvoje stanovnika i 12 s troje stanovnika. Dio 12 naselja s jednim stanovnikom će vjerojatno prijeći u »gradove duhova« prilikom sljedećeg popisa stanovništva 2021. godine.

Od ukupnih 90 stanovnika njih 60 je starije od 60 godina. Preostalih 30 stanovnika mlađih od 60 godina je većinom u starosnom rasponu od 45 do 55 godina te se ovdje vjerojatno radi o djeci koja žive s jednim ili oba roditelja koja i ne moraju ostati u tom naselju nakon njihove smrti. Zbog toga 2021. godine možemo očekivati između 156 i 166 »gradova duhova«.

– Postotni udio ruralnog stanovništva ubrzano opada, pritom prateći trendove država u razvitku. Posljedično opada i broj naseljenih mjesta, premda se ovdje ne radi o gradovima, nego o zaselcima koje ipak, u nedostatku drugog termina i poštujući onaj uvriježeni, nazivamo »gradovima duhova«.

Od ukupno 144, njih 43 se nalaze na području Primorsko-goranske županije. Također, možemo uočiti da se većina napuštenih naselja na području županije nalazi na gospodarski slabije razvijenom području Gorskog kotara, odnosno njih 37, što čini 86 %. Promatrajući sva napuštena naselja na razini Hrvatske, postotni udio onih iz Gorskog kotara iznosi 25 %.

Nesumnjivo je da su razlozi višestruki, poput procesa litoralizacije i snažne migracije na relaciji selo – grad koji djeluju selektivno na mlado te mlađe zrelo stanovništvo, time doprinoseći niskoj stopi nataliteta i senilizaciji stanovništva. O viziji revitalizacije sela treba razmišljati na više načina. Lokalne turističke zajednice bi mogle pronaći vlastiti interes u smislu obogaćivanja svoje ponude.

Jedan od načina koji ovdje predlažemo je objedinjavanje podataka na internetskom portalu www.gradovi-duhova.info koji bismo se stalno nadograđivao u cilju dostupnosti podataka, a time bi pridonijeli jačanju svijesti o problemima s kojima se susreću žitelji sličnih sredina. U konačnici s osvješćivanjem bi se mogla nametnuti neka nova rješenja i bolje shvaćanje ovog ozbiljnog problema, zaključuju članovi Udruge Inovativni projekti.

Monografija i izložba

Njihov je hvalevrijedni projekt podržao i renomirani riječki umjetnik Damir Urban koji se uključio izradom glazbenog djela »Gradovi duhova« koje služi kao glazbena podloga internetskoj stranici.

– Nadamo se da smo time zaokružili posjetiteljevo iskustvo istraživanja umjetničkih fotografija, povijesti i lokacija napuštenih naselja u Hrvatskoj, kažu ovi vrijedni profesori.

Planova za budućnost im ne nedostaje. Zajedno s partnerima prijavit će nastavak projekta za Istarsku županiju na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ako on bude odobren, provodit će se tijekom 2020. godine.

U tu svrhu, a imajući u vidu uspješnu suradnju sa Srednjom školom Delnice 2017./2018. godine, uspostavljena je suradnja s Osnovnom školom Veruda iz Pule. U studenom ove godine rezultati rada s umjetničkim fotografijama bit će predstavljeni u monografiji koja će biti promovirana na otvorenju izložbe fotografija u riječkoj galeriji Kortil.

Napuštena naselja PGŽ-a

Među 43 napuštena naselja na području Primorsko-goranske županije, od kojih je većina u Gorskom kotaru, nalaze se: Donji Šajn, Goliki, Gornja Lamana Draga, Gornji Šehovac, Kavrani, Naglići, Nove Hiže, Pauci, Smišljak, Zavrh, Završje, Belski Ravan, Bukovac Podvrški, Gorani, Gramalj, Mala Dobra, Podslemeni Lazi, Raskrižje, Resnatac, Trški Lazi, Vrh Brodski, Donja Krašićevica, Donji Turni, Plajzi, Srednja Krašićevica, Suhor, Ševalj, Vela Voda, Zagolik, Zelin Crnoluški, Gornji Vukšići, Lesci, Međedi, Podvučnik, Radočaj, Krmpotske Vodice, Podmelnik, Zabukovac, Stanić, Fažonci, Pršleti, Sršići i Važminec.