RIJEKA – Ove školske godine generaciju polaznika prvih razreda 32 primorsko-goranskih srednjih škola čini 2.475 učenika, a među njima nema niti jednog budućeg krojača, vrtlara, zavarivača, proizvođača i montera PVC i aluminijske stolarije te montera suhe gradnje. Zbog nedostatka interesa ovogodišnje generacije osmaša za ta zanimanja škole su već nakon prvog upisnog roka odustale od pokušaja popunjavanja predviđenih upisnih kvota, a ista je situacija bila i u dijelu primorsko-goranskih srednjih škola izvan riječkog područja koje su prisilno odustale od provedbe određenih programa.

Tako Srednja škola Vladimir Nazor Čabar ove godine neće obrazovati nove automehaničare i alatničare, Željeznička tehnička škola Moravice neće pak imati željezničke prometne radnike, u Cresu se odustalo od opće gimnazije, a u Srednjoj školi Delnice od prirodoslovno-matematičke gimnazije.

Toj skupini trenutno »ugašenih« programa pridružuju se i oni za koje je interes pokazalo svega nekoliko učenika, kao što je zanimanje zidar, za koje se opredijelilo tek dvoje osmaša, soboslikar-ličilac, koje je upisalo svega troje učenika, kao i zanimanje bravara, koje je u Delnicama privuklo šestero osmaša, a ponovio se i trend prijašnjih godina s budućim konobarima na otocima i u Crikvenici jer otočne su škole upisale svega 11 budućih konobara, a u klupama crikveničke škole sjedi ih tek dvoje.

Obezvrijeđeno zanimanje

Iako su na listu nepoželjnih zanimanja osmaši ove godine ponovno uvrstili uglavnom trogodišnje i dvogodišnje strukovno-obrtničke programe, prema podacima Primorsko-goranske županije broj učenika koji su odlučili krenuti u obrtničke vode ove je godine porastao za 6 posto u odnosu na lani. Podatak o povećanju broja učenika u sustavu obrtničkih zanimanja je ohrabrujući jer kako navodi tajnik Obrtničke komore Rijeka Željko Dimitrić riječ je o dijelu obrazovnog sustava koji je desetljećima zapuštan i zanemarivan, a tek unatrag nekoliko godina počelo se intezivnije raditi na promociji obrtničkih zanimanja.

– Svi smo mi takvi da tek kada nam pukne cijev od vode pomislimo tko će to popraviti i ima li vodoinstalatera. Pod pojmom »društva znanja« godinama smo podrazumijevali samo visokoobrazovani kadar, no to nije tako. Znanje je potrebno za sve razine obrazovanja. Ovogodišnji neinteres za pojedina zanimanja pitanje je njihove atraktivnosti. Danas svi umjesto krojača vide dizajnere odjeće i normalno da prije biraju to usmjerenje koje je četverogodišnje nego trogodišnji program za krojača, pojašnjava Dimitrić.

Takav stav, dodaje, vodi prema tome da ćemo jednog dana ostati bez krojača ili pak vrtlara, a istovremeno postoji sve veći broj poduzetničkih aktivnosti usmjeren na hortikulturu i održavanje okoliša.

– Međutim te aktivnosti vode oni koji nisu školovani za to. Jednako tako već godinama imamo situaciju da na otocima i u drugim turističkim mjestima nema interesa za zanimanje konobar. Razlog tomu je što to može raditi svatko. To je obezvrijeđeno zanimanje jer se na tim radnim mjestima zapošljavaju studenti ili neki drugi nekvalificirani kadar. Međutim nitko neće studenta zaposliti u kuhinji na mjestu kuhara. Istovremeno imamo sve manje ugostiteljskih objekata visoke razine kvalitete koji zahtjevaju educirani konobarski kadar. Većina objekata niže je kvalitete i u njima svatko može posluživati pizzu ili lignje. Ipak, zadnjih godina se na tome radi i podiže se razina ugostiteljskih objekata, a time će porasti i potražnja za educiranim konobarima, navodi Dimitrić.

Pomaka ipak ima

Pomaka u sustavu obrazovanja obrtnika, dodaje, ima i to je rezultat do sada uloženih napora, a kao jedan od svijetlih primjera ističe ovogodišnju iznimnu zainteresiranost učenika za upis programa automehatroničara, automehaničara i autolimara. U tim se obrtničkim programima tražilo mjesto više. Štoviše, prema omjeru kvote i broju kandidata kojima je to prvi izbor, najpoželjniji srednjoškolski strukovni program u Hrvatskoj ove godine je bio program automehatroničar riječke Strojarske škole za industrijska i obrtnička zanimanja. Ta je škola i primjer dviju krajnosti jer dok se za zanimanje automehatroničar vodila borba za upis, za zanimanje zavarivač nije se javio nitko, što je, kaže ravnatelj Gojko Miletić, apsurd.

– To je apsurd jer poslodavci vape za tim kadrom. Zavarivači su izuzetno traženo zanimanje i kadar koji obrazujemo ne obrazujemo za Zavod za zapošljavanje, već za tržište rada. U kontinuitetu smo osam godina imali učenike koji su se upisivali u to zanimanje, ali ove je godine to stalo. Međutim to ne znači da ćemo odustati. Iduće godine ponovno ćemo ponuditi program zavarivača, zaključuje Miletić.