CYBEMEMA

Društvo kibernetičara Rijeka u prestižnom europskom projektu. Igračka Mema već četiri desetljeća uči djecu programirati

Ingrid Šestan Kučić

Osim u Rijeci, metodu Mema koriste i u osnovnim školama u Čakovcu, Poljskoj i Turskoj, zahvaljujući partnerima iz privatne Društvene škole Zamošć iz Poljske koji su prepoznali inovativnu i kreativnu metodu i napisali projekt



RIJEKA – Društvo kibernetičara Rijeka s 56 godina postojanja jedna je od najstarijih hrvatskih neprofitnih udruga koja promiče informatiku, računalstvo i digitalne tehnologije kroz aktivnosti više projekata financiranih od Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije i članica je Zajednice tehničke kulture Grada Rijeke.


Razvoj


Posebna aktivnost Društva je popularizacija informatike i digitalnih tehnologija u ranoj dobi, pri čemu se promovira razvoj logičkog razmišljanja i učenja programiranja kroz igru pomoću »unplugged« metode i igračke Mema autorice prof. dr. Marine Čičin-Šain, koja je ranije bila i predsjednica Društva. Riječ je o igri koju je prof. dr. Čičin-Šain Memu prije četrdesetak godina izradila za svoje sinove Luku i Marka koji su joj u djetinjstvu postavljali brojna pitanja o pisanju računalnih programa. Danas su obojica doktori znanosti, u području medicine odnosno ekonomije, a od tada prof. dr. Čičin-Šain, kroz svoja brojna predavanja na fakultetima, u školama te kroz stručne i znanstvene radove, tvrdi da programirati može naučiti svatko, kao što zna čitati i pisati na materinjem jeziku, uz uvjet da počne dovoljno rano učiti o tome. Na pitanje tko treba poučavati Memu u školi, uvijek navodi učiteljice i učitelje razredne nastave, s obzirom da su jedino oni kvalificirani da rade s tako malom djecom, a zahvaljujući upravo toj metodi Društvo je dobilo i svoj prvi europski projekt.


– Metodu je prvi put 1980. godine, u jednoj rječkoj školi, upotrijebila pokojna učiteljica Maja Mulac s učenicima na svojoj nastavi. Ovaj događaj je bio poseban za razvoj Mema, s obzirom na to da je nastavnik informatike uočio da grupa djece u sedmom razredu iste osnovne škole koja su bila poučavana metodom Mema, bolje programira u stvarnim programima u odnosu na onu djecu koja nisu, kaže prof. dr. Čičin-Šain.


Edukacija




Nastavila je dalje razvijati metodu, a metodologiju primjene metode i didaktičke igračke Mema za učenje programiranja za prvi razred osnovne škole napisala je u knjizi »Kompjutorska početnica« te je to bila jedna od prvih metodičkih knjiga za učenje programiranja djece te je i danas to originalno djelo. Prof. dr. Čičin-Šain kao sveučilišna nastavnica s dugim stažom u svijetu informatike i programiranja, povezala je već tada druge predmete s informatikom, a »Početnica Mema« danas je dostupna kao digitalizirani sadržaj, dok se na web stranici Društva nalazi proširenje metode za drugi, treći i četvrti razred osnovne škole koji je nastao 2014. godine u suradnji s izv. prof. dr. Snježanom Babić, današnjom predsjednicom Društva.


Posljednjih deset godina održano je više pozvanih uživo i online predavanja i radionica na kojima su sudjelovala 422 polaznika iz hrvatskih škola. Održano je niz edukacija na fakultetima, a osim u Rijeci, metodu Mema koriste i u osnovnim školama u Čakovcu, Poljskoj i Turskoj zahvaljujući partnerima iz privatne Društvene škole Zamošć iz Poljske koji su prepoznali inovativnu i kreativnu metodu i napisali projekt.


Mema se danas prevodi na engleski, poljski i turski jezik, ali i primjenjuje u nastavi kroz aktivnosti Erasmus+ projekta »CybeMEMA – Cybernetics in Early Childhood Education – MEMA as a Teaching Method«. Partneri na ovom projektu su Društvena škola Zamošć iz Poljske, 1. Osnovna škola iz Čakovca, Osnovna škola Zubeyde Hanim iz Istanbula u Turskoj i Društvo kibernetičara Rijeka.


Animacija obrazovnih djelatnika


Društvo kibernetičara Rijeka 21. veljače obilježava svoj dan na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, a kako navodi predsjednica izv. prof. dr. Snježana Babić, Društvo je 1967. godine osnovao njen prvi predsjednik pokojni prof. dr. Pavle Dragojlović, koji je kao sveučilišni profesor radio na tadašnjem Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.


– Iz Društva kibernetičara potekle su značajne inicijative kao što je osnivanje Računskog centra Općine u Rijeci i nabavka prvog miniračunala za novoosnovano Sveučilište u Rijeci te je bio organiziran niz odlazaka u škole po obali, otocima, Lici, Gorskom kotaru i Istri kako bi mnogi mladi ljudi vidjeli kako radi računalo. Zahvaljujući članici Društva prof. dr. Patriziji Poščić, dekanici Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, jedna dvorana s ponosom nosi ime profesora Pavla Dragojlovića. U najvećoj mjeri članovi Udruge su obrazovni djelatnici na svim razinama te stručnjaci za informatiku i digitalne tehnologije, ali i za druga područja. Među glavnim aktivnostima Društva su animacija obrazovnih djelatnika Primorsko-goranske županije za sudjelovanje na savjetovanju »Računala u obrazovanju« na međunarodnom skupu za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju – MIPRO, zaključuje izv. prof. dr. Babić s Fakulteta informatike Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.