3. maj

Dan oslobođenja Rijeke od fašizma: Na antifašizmu je nastala naša hrvatska država

Damir Cupać

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Prošlo je dugih 79 godina od strahovitih borbi, okova terora, okupacije i konstantnih bombardiranja, žrtava i stradanja, otkako je naš grad oslobođen od fašizma



Rijeka je postala slobodan grad, 3 svibnja 1945. godine. Prošlo je dugih 79 godina od strahovitih borbi, okova terora, okupacije i konstantnih bombardiranja, žrtava i stradanja, otkako je naš grad oslobođen od fašizma.


Bili su to mučni dani, mračni, puni patnje i razaranja. Tadašnji borci, naši predci, borci partizanske vojske, podnijeli su najveći teret.


Učinili su sve što su mogli i jedino što su trebali i željeli – suprotstavili su se okupatoru i, zajedno s građanima Rijeke, našoj Rijeci donijeli slobodu, poručio je gradonačelnik Marko Filpović na svečanom obilježavanju Dana oslobođenja Rijeke koje je održano u riječkoj Gradskoj vijećnici.


Žrtva se ne smije zaboraviti




On je dodao da se ta borba mora spominjati jer se njihova žrtva ne smije zaboraviti.



– Valja uvijek iznova podsjećati, ponajviše one koji su to nerijetko spremni smetnuti s uma – antifašizam je temelj ove države, ali i cijele Europe, utkan je u ustave europskih država pa tako i onaj naš, o kojem se u zadnje vrijeme puno pričalo.


Da podsjetim one koji ne znaju, prvi hrvatski predsjednik jasno je izrekao svoj stav o ustaškom znakovlju, pokazao je razum i, u Ustav Republike Hrvatske unio antifašizam kao tekovinu i temelj na kojem je nastala naša država.


Antifašizam je dio našega identiteta, jedna od temeljnih vrijednosti Hrvatske i Europe, naglasio je Filipović.


Filipoviću ovo nije jasno


Riječkome gradonačelniku nije jasno zašto se pri spomenu antifašizma javljaju razno razni kvazi domoljubi i stavljaju ga u kontekst nečeg “antihrvatskog”, “antidomoljubnog”, nečeg što se protivi načelima ove države.


– Svatko tko je branio ovu našu domovinu, bio on partizan ili hrvatski branitelj, volio je ovu zemlju i s ponosom branio svoju grudu.


Jednako kao što je Hrvatska 1995. godine izborila svoju slobodu, ne možemo zanijekati činjenicu da je narodnooslobodilačka vojska, pod vodstvom Tita, fašizam trajno otjerala u zaborav.


Upravo zato, naša je obveza o tome osvijestiti djecu i mlade, prenijeti im istinu o slobodi koju danas živimo. U svaki dječji vrtić, školu i u naše obitelji, unijeti vrijednosti antifašizma, vrijednosti slobode, miroljubivosti i tolerancije i borbu protiv svih predrasuda, mržnje i nejednakosti, poručio je Filipović.


On je upozorio da smo, nažalost, opet svjedoci ratnih stradanja, da opet čujemo ružan zveket oružja i bombardiranja.



– Ponovno neka druga djeca nemaju djetinjstvo i roditelje, samo zato jer je netko uzeo sebi za pravo i odlučio krojiti sudbinu jednoga naroda, oduzeti nečiju suverenost.


Na međunarodnoj je zajednici da tome stane na kraj, baš kao što je na svakome od nas da kaže ne svakom obliku netolerancije i diskriminacije, lišavanja slobode u svakoj formi.


Prečesto u našoj zemlji nailazimo na govor mržnje, netrpeljivost i netoleranciju, razglabamo i poigravamo s Istanbulskom konvencijom, želimo mijenjati povijest pod krinkom domoljublja, a nažalost, suočavamo se i s pojavama nacističkog i fašističkog znakovlja, kazao je riječki gradonačelnik.


Borba protiv mržnje i netrepeljivosti


On je uvjeren da se danas više nego ikada treba boriti protiv svakog i najmanjeg oblika mržnje i netrpeljivosti.



– Rijeka je grad koji se ponosi svojom multikulturalnošću, tolerancijom i otvorenošću prema svim ljudima, bez obzira na njihovu nacionalnost, vjeru, spolnu ili rodnu orijentaciju.


Te su vrijednosti utkane u identitet našega grada. Te su vrijednosti izborene onoga dana kada je Rijeka oslobođena od fašizma.


Naša je obveza, ne samo čuvati ih, već i prenositi dalje, na sve generacije koje dolaze, kako bismo očuvali slobodu, prava i dostojanstvo svihljudi.


Ponosan sam na naš Građanski odgoj i obrazovanje, koji je naš grad prvi u Hrvatskoj uveo u osnove škole, a uskoro i Zdravstveni odgoj koji uvodimo.


Razumjeti jedni druge, brinuti jedni o drugima, temelji su suživota i tolerancije. To su načela kojima se vodimo, to su načela koje Rijeka živi.


Jer mi ne vjerujemo u isključivost, neravnopravnost, nasilje i razaranje. Ne prihvaćamo one koji ušutkavaju, ignoriraju, zatiru i negiraju antifašističku borbu i žrtve antifašističkih boraca, kao jedan od temelja naše domovine. I za te vrijednost ćemo se boriti stalno i svaki dan iznova, obećao je Filipović.


Slobodu donijeli partizanski borci


Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel podsjetio je da je 3. maj, ili 3. svibanj, dan u kojem je Rijeka oslobođena i u kojem su joj tu slobodu donijeli antifašisti, tadašnji partizanski borci, pobjednici u II. svjetskom ratu.



– Ta je sloboda od fašizma u krvi rođena, za nju su poginuli mnogi, mladi i stari, hrabri i srčani, svjesni da se bore na pravoj strani.


A prava strana bila je tada ona koja se suprotstavila ugnjetavanjima, rasnim zakonima, mučenjima, logorima smrti, ideji o čistoj rasi arijevskoj, kvislinzima, prodaji dijelova naše domovine, ove domovine u kojoj i danas živimo.


Prava strana je i danas – antifašizam. Nema oružane borbe, na svu sreću. Barem je nema na ovom našem prostoru. Ali vodi se borba riječima i riječi su zato neizmjerno važne. Kao i djela, kazao je Obersnel.


Dodao je da je tadašnja narodnooslobodilačka vojska bila najrazvijeniji pokret otpora u Europi i jedina je uz Rusiju svojim snagama izvojevala pobjedu nad fašističkim i nacističkim snagama.


– Bitka za Rijeku imala je političko značenje. Trebalo je što prije stići do Trsta i u njega su partizani ušli prije savezničkih snaga.


Na taj način stvorene su pretpostavke da se Pariškim mirovnim sporazumom odrede današnje granice, granice koji su 1990-ih godina obranili hrvatski branitelji od fašističke agresije na Hrvatsku, podsjetio je Obersnel.


Vizija svijeta


On je naglasio da je suvremeni antifašizam vizija svijeta u kojem vlada mir, uvažavanje i prihvaćanje.



– Ako želimo živjeti antifašizam danas, onda moramo znati zaštititi slabije, boriti se za prava onih koji sami svoja prava ne mogu izboriti jer ih je malo, jer nisu glasni, jer se boje.


Moramo znati pružiti ruku solidarnosti i pomoći onima kojima je teško i koji traže utočište ili bolji život, a ne okretati glavu od njih ili tjerati ih iz našeg dvorišta.


Moramo znati biti plemeniti i dostojanstveni i proste grubijane naučiti životu u civiliziranom društvu, ne dozvoliti im utjecaj na mase dok se ne nauče pristojnosti. Suvremeni antifašisti prepoznaju neofašističke poruke i ustaju protiv njih.


Nažalost, takvih je poruka danas mnogo, jer nema odgovornosti za izrečenu ili napisanu riječ.


Golemi hejt prema migrantima, nepoštovanje prema ženama, izrugivanje pojedincima na osnovi seksualne orijentacije, neuvažavanje manjina, gruba kršenja prava radnika, prijetnje, prostački vokabular…, sve to čitamo na društvenim mrežama, pratimo putem medija, čujemo na ulici, u kafićima.


To nisu usputne riječi i ne smijemo oguglati na takve poruke mržnje. To su opasni izrazi agresije. I nimalo nas ne smije tješiti da su samo ili pretežito verbalni. Jer riječi postaju djela.


I nažalost, sve češće čujemo i svjedočimo da su pojedinci s agresivnih riječi prešli na agresivna djela, kazao je Obersnel i zaključio da je zato izuzetno važno njegovati antifašistički svjetonazor jer nas je on oslobodio od fašizma prije gotovo 80 godina i on nas jedini može spasiti od novih fašizama.