RIJEKA – Odluka Grada Splita da s 21. kolovoza obustavi dovoz miješanog komunalnog otpada iz okolnih gradova i općina na tamošnje odlagalište Karepovac zbog ograničenosti raspoloživih kapaciteta, iznova je ukazala na problematiku spore realizacije centara za gospodarenje otpadom.

Od njih 11, koliko ih je zacrtano nacionalnim Planom gospodarenja otpadom, tek su četiri u funkciji – CGO Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje. Četiri se grade, a tri su još uvijek u fazi pripreme.

Bilo je upita

Odluka splitskoga gradonačelnika da ide u jednostrane raskide ugovora kako bi preostale kapacitete Karepovca sačuvao za kontinuitet javne usluge građanima Splita do stavljanja u funkciju CGO-a Lećevica što se, prema trenutnim najavama, očekuje tek 2028. godine, nemali je broj bližih i daljih jedinica lokalne samouprave stavio pred nimalo jednostavan zadatak da pronađu zamjenska odlagališta.

U jeku ove dalmatinske krize kuda s lokalnim smećem, u tamošnjem radijskom eteru mogle su se čuti izjave pojedinih načelnika gdje se kao opcija spominjao i odvoz otpada na CGO Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji.

Koliko u tome ima istine, drugim riječima hoće li komunalni otpad iz dalmatinskih mjesta uistinu završiti na Marišćini, htjeli smo čuti od direktora Ekoplusa Kristiana Gašparinija koji je u telefonskom razgovoru decidirano otklonio takvu mogućnost.

– Raspoloživi operativni kapaciteti CGO-a Marišćina namijenjeni su gospodarenju otpadom s područja Primorsko-goranske županije, a postupanje Centra u potpunosti je usklađeno s važećim Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, kaže Gašparini.

Dnevni kapacitet

A da je bilo upita iz Splitsko-dalmatinske županije, bilo je. Međutim, kako navode iz Ekoplusa, svi su odbijeni. Kako doznajemo, upit za prihvat otpada Ekoplus je zaprimio od Makarskog komunalca te iz Zeleno i modro d.o.o. Grada Kaštela.

Kako doznajemo, u tim upitima nisu specificirane količine, dok je komunalno društvo Peovica iz Omiša bilo određenije, pa su tako naveli okvirnu količinu od 3.000 tona miješanog komunalnog otpada koje bi valjalo zbrinuti do konca ove godine.

Zanimalo nas je i koliko se trenutno, u špici sezone zbrine otpada na CGO-u Marišćina. Iz tabelarnog prikaza, tijekom udarnih turističkih mjeseci, u srpnju i kolovozu ove godine, u pogon za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) na Marišćini tjedno je ulazilo od 2.000 do 2.300 tona otpada.

Usporedbe radi, tijekom prva tri mjeseca ove godine tjedne količine otpada kretale su se od oko 1.200, pa do nešto iznad 1.500 tona.

CGO Marišćina, kao što je poznato, počeo je s radom 2017. godine i prvi je takav centar za gospodarenje otpadom izgrađen u Hrvatskoj. Pokriva potrebe oko 300.000 stanovnika Primorsko-goranske županije, s kapacitetom obrade od 100.000 tona otpada godišnje.

Normalni dnevni kapacitet obrade projektiran je od 350 tona dnevno do maksimalnih 400 tona.

– Popunjenost odlagališnih ploha trenutačno je ispod projektirane razine. Dosadašnja dinamika popunjavanja ne dovodi u pitanje projektirani vijek trajanja Centra od 30 godina, zaključuju iz Ekoplusa.