Zamjenica glavnog ravnatelja DHMZ-a, meteorologinja Petra Mikuš Jurković ne misli da smo se, unatoč osvježenju posljednjih dana, riješili neobično dugog i vrelog ljeta.

“Dobro je da je pala dugo očekivana kiša, ali pala je samo mjestimice. Na primjer, na istoku i osobito na krajnjem jugu zemlje gotovo je u potpunosti izostala, tako da i dalje tamo vlada suša i nismo se riješili vrućina. Baš naprotiv, u Dubrovačkoj regiji i dalje traje toplinski val koji utječe na zdravlje. Međutim, nemamo sada onaj najviši stupanj upozorenja, uglavnom su to žuta i narančasta upozorenja za idući tjedan. Tijekom idućeg tjedna također ćemo na Jadranu i dalje imati vruće dane. Najviša temperatura zraka bit će između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva, tako da će možda i u nekim drugim regijama na Jadranu biti zadovoljeni kriteriji za toplinski val”, navodi Mikuš Jurković za RTL.

U drugom dijelu tjedna, nastavlja, također ćemo imati porast temperature na kopnu. Krajem radnog dijela tjedna i lokalno na kopnu najviša dnevna temperatura ponovno može doseći i 30 Celzijevih stupnjeva.

Padali brojni rekordi

“Za sada se vidi da će tako biti do kraja radnog dijela tjedna, a onda za vikend ponovno slijedi osvježenje, blago osvježenje i mjestimične oborine. Za sada je pouzdanost prognoze nešto manja, međutim i dalje izgleda da te oborine neće biti jake, neće biti izražene i neće zahvatiti cijelu Hrvatsku”, rekla je.

Ovo se ljeto uklapa u trend iznadprosječno toplih, uz brojne temperaturne rekorde.

“Imali smo dva izrazito dugotrajna i intenzivna toplinska vala. Jedan je bio u lipnju, kada smo imali vrlo, vrlo jaku sparinu. Znamo da ljudsko tijelo puno teže podnosi vrućinu kada još ima i puno vlage u zraku. Tijekom tog lipanjskog toplinskog vala čak je 14 naših glavnih meteoroloških postaja srušilo rekord najviše dnevne temperature zraka. Poneki rekord srušen je također u srpnju, ali i tijekom kolovoškog toplinskog vala. Taj toplinski val u kolovozu bio je najdulji ikad zabilježeni toplinski val u Hrvatskoj otkad se, od 1950. godine, vrši analiza. U Rijeci je zabilježeno najdulje trajanje toplinskog vala, u riječkoj regiji, i to čak 20 uzastopnih dana. Sada zamislite gotovo tri tjedna konstantne izloženosti vrućini, uz vrlo tople i tople noći, koje također ne pružaju određeni odmor”, tumači meteorologinja.

Rast globalne temperature

Koliko će biti potrebno vremena da se oporave povijesno niski vodostaji rijeka?

“Ono što na početku moramo reći jest da postoje različite vrste suša. Sada ovdje govorimo o hidrološkoj suši, koju vidimo kao niske vodostaje i niske zalihe podzemnih voda. Ta suša se razvija nešto dulje, dakle potrebno je dulje vrijeme da se razvije, ali onda je potrebno i dulje vrijeme da se svi ti vodostaji oporave. Tako da ova mjestimična i povremena kiša ne može u potpunosti riješiti problem. Za velike rijeke potrebno je također gledati kakvo je stanje tla i kakvo je stanje s oborinama na tom velikom području, dakle na cijelom tom slivu. Za vodostaje rijeka zapravo je potrebno nekoliko oborinskih epizoda na tom većem području. Što se tiče biljaka i ovog površinskog sloja, tu kiša brže pomaže, ali opet ovisi koliko je bila dugotrajna i jaka suša. Ako je ona bila zaista dugotrajna i jaka, onda se, nažalost, sve biljke ne mogu oporaviti”, ističe Mikuš Jurković.

Klimatske simulacije čak i onog umjerenog scenarija pokazuju da će globalna temperatura nastaviti rasti.

“Zapravo, situacija je ozbiljna, ali ono što je dobro, moramo gledati pozitivno: mi zaista možemo sada učiniti nešto što se tiče posljedica. Moramo se prilagoditi onome što sada osjećamo, dakle toplinskim valovima i sušama, ali moramo isto paziti da što više smanjimo emisije stakleničkih plinova kako bismo onda i smanjili zagrijavanje. Ono što pokazuje kakva je klima budućnosti u Hrvatskoj za 20, 30 ili 40 godina, ukratko ću sad sumirano reći: dulje toplo razdoblje, dulje vruće razdoblje, intenzivnije suše tijekom ljeta i neravnomjerno raspoređene oborine. Manjak oborina tijekom ljeta, ali jesen i zima ponegdje mogu donijeti i više kiše”, zaključuje Petra Mikuš Jurković, piše Net.hr.