Lista za Rijeku

Ana Blečić Jelenović: Riješit ćemo Marišćinu, a u Rijeci uvesti odvoz otpada kao u Ljubljani

Jakov Kršovnik

Foto Marko GRACIN

Foto Marko GRACIN

Naš novi sustav podrazumijevao bi pristup „od vrata do vrata“ te bi svako kućanstvo imalo pametnu kantu s bar kodovima. Tako bi račun za otpad bio transparentan i ljudi bi znali koliko su smeća proizveli, ističe



Cilj je našeg programa riješiti pitanje Marišćine, riješiti pitanje sortirnica, divljih deponija i gospodarenja otpadom, onako kako je to zaista potrebno, rekla je Ana Blečić Jelenović, kandidatkinja za riječku gradonačelnicu Liste za Rijeku u izjavi novinarima.


Smatra da je dosadašnji sustav zbrinjavanja otpada neučinkovit.


– Naš novi sustav podrazumijevao bi pristup „od vrata do vrata“ te bi svako kućanstvo imalo pametnu kantu s bar kodovima. Tako bi račun za otpad bio transparentan i ljudi bi znali koliko su smeća proizveli i zašto su dužni toliko platiti.




To je nova tehnologija, prihvaćena u svijetu, a i u našoj blizini, Ljubljani, možemo vidjeti kako su to riješili na jedan jako dobar način, kaže Blečić Jelenović.


Iz Liste za Rijeku ističu da je potrebno napraviti kvalitetan reciklažni pogon i sortirnicu te potaknuti razvoj novih tehnologija i poduzetničkih aktivnosti koje bi doprinijele da Rijeka postane centar ekoloških industrija.


Filip Jakovac, član predsjedništva stranke, također je istaknuo Ljubljanu kao dobar primjer i dodao da ondje godišnji račun za prikupljanje otpada iznosi oko stotinu eura po kućanstvu.


Naglasio je i važnost zelenih površina u njihovu programu.


– Zalažemo se da se napokon ispuni plan kojim bi Delta postala jedan centralni gradski park i mjesto gdje će se građani moći rekreirati i uživati. Također, zalažemo se i za uvođenje gradskih vrtova, povezivanje s jedinicama lokalne samouprave riječkog prstena, kako bi se transport do naše tržnice maksimalno smanjio i kako bi se građani zdravo hranili, rekao je Jakovac.


Ana Blečić Jelenović dodala je kako Grad Rijeka ima 162 hektara koji se vode kao zelene površine, od čega su samo 54,35 hektara javni parkovi, travnjaci i zaštitne zelene površine u samom gradu.


– Tako ispada da u gradu po stanovniku, prema popisu iz 2011. godine, ima četiri metra kvadratna, jedan bračni krevet, zelenih površina, dok je poželjni minimum u Europskoj uniji dvadeset metara kvadratnih.


Zato kvalitetno održavanje i po mogućnosti povećanje zelenih površina mora biti gradski prioritet, ističu iz Liste za Rijeku.


Na kraju, smatraju da se potrebno fokusirati na moderne tehnologije i privući ih u Rijeku, poput francuske tvrtke Carbios, koja se bavi razgradnjom i recikliranjem plastike.