Kvarneru trebaju megadogađanja, bez avioprometa teško je očekivati cjelogodišnje poslovanje, a marketinške kampanje će HTZ ubuduće usmjeravati ciljano i na velike europske gradove.

Neki su to od naglasaka s panela Strateško usmjerenje hrvatskog turizma, a u okviru kojeg su u Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka, o strateškim dokumentima i budućnosti hrvatskog i kvarnerskog turizma govorili prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, te mr. sc. Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Direktor nacionalne TZ u uvodnom je dijelu govorio o novom Strateškom marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma do 2027. koji predviđa iskorak u brendiranju Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti koji je usklađen sa Strategijom razvoja održivog turizma do 2030.

Foto Marko Gracin

– Pravo je vrijeme za zaokret u hrvatskom turizmu implementacijom strateških dokumenata, a nadasve novog Zakona u turizmu koji će dati značajniju ulogu turističkim zajednicama, ali i jedinicama lokalne samouprave koje upravljaju destinacijama.

Važno je da Hrvatsku u budućnosti razvijamo kao cjelogodišnju, održivu turističku destinaciju, temeljenu na kvaliteti i pametnom i racionalnom korištenju svih resursa poput prostora i svega ostalog što čini temelj kvalitetne turističke ponude i usluge, kazao je Staničić.

Kako do cjelogodišnje destinacije?

Među ostalim, novi Marketinški i operativni operativni plan previđa cjelogodišnje poslovanje, međutim, kako je pojasnio Staničić, jasno je da neće cijela Hrvatska postati cjelogodišnja destinacija, već postoje mikrolokacije koje za to imaju potencijala i koje to mogu postati.

HTZ se u svojim marketinškim kampanjama i dalje primarno planira orijentirati na tržišta s kojih gostiju dolaze automobilom jer je Hrvatska ipak najviše autodestinacija.

Riječ je dakle, o radijusu od nekih 500 do 600 kilometara, odnosno sedam sati vožnje, s Njemačkom kao ključnim tržištem. Novost je kako će se targetirati i određeni veliki gradovi sa svojim okruženjem kao što su Munchen, Berlin, London, Amsterdam, Zurich.

Prostora za iskorak, smatra Staničić, ima na tržištu Skandinavije i Švicarske, kao i Španjolskoj. A tu su i daleka tržišta, pogotovo SAD koje je već ove godine pokazalo odlične rezultate.

Smolčić Jurdana je, pak, govoreći o strateškom planu koji definira razvoj kvarnerskog turizma do 2030. istaknula kako je njegova vrijednost u tome što su za pojedine mjere definirani i izvori financiranja.

PGŽ tako želi otporan, konkurentan i inovativan turizam, uz očuvan okoliš, prostor i klimu. Naglasak je, uz ostalo, i na poboljšanju uvjeta života lokalnog stanovništva.

“Trebaju nam dva megaeventa godišnje”

Nakon uvodnih izlaganja, među okupljenim kvarnerskim turističkim djelatnicima povela se živa rasprava. Jedna od tema su bila i megadogađanja poput splitske ULTRA-e. Ovaj festival elektroničke glazbe, koji je Split i Hrvatsku stavio na svjetsku kartu prepoznatljivih destinacija.

Foto Marko Gracin

– Kvarneru trebaju dva megaeventa godišnje koja bi regiju lansirala po prepoznatljivosti. U pregovorima smo o dovođenju jednog takvog događanja i vrlo smo blizu dogovora, kazao je Staničić ne otkrivajući zasad o čemu je riječ.

I Smolčić Jurdana je ukazala kako su jaka događanja jedna od tema Strateškog plana PGŽ-a s time da uz događanja koja okupljaju jako velik broj sudionika, tu si događanja koja imaju iznimno jak medijski doseg, a koja se na Kvarneru također želi razvijati.

Aviopromet i Zračna luka

Jedno od pitanja iz publike je bilo i pitanje avioprometa i Zračne luke Rijeka.

Govoreći o navikama gostiju, Staničić je tako primjerice, ukazao kako gosti s juga Njemačke dolaze na more autom. Međutim oni sa sjevera zemlja na more idu avionom.

Ukazao je i kako je aviopromet i pozicioniranje kao aviodestinacije, ne samo Kvarnera već i ostalih, važno i u kontekstu cjelogodišnjeg poslovanja.

Stoga, iako je primarno aviodestinacija, naša se županija mora profilirati i kao aviodestinacija. Jedna je stvar kao gost u Munchenu u petak popodne sjedne u automobil i tek u 23 sata je u hotelu u, primjerice, Opatiji, a druga ako u isto vrijeme sjedne u Munchenu u avion i za 55 minuta je već na aerodromu na Krku, a navečer u nekom od kvarnerskih restorana, ukazao je direktor HTZ-a te kazao kako će se nastojati poticati aviopromet u pred i posezoni.

Na špicu otpada 85% noćenja

Direktor HTZ-a je govoreći o ciljevima novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma iznio i jedan vrlo zanimljiv podatak.

Naime, od 1. listopada do 31. svibnja se u Hrvatskoj ostvari tek oko 15 posto godišnjeg turističkog prometa. Što znači da na špicu otpada čak 85 posto noćenja.

Prema novom strateškom dokumentu do 2027. se, pak, želi doći do 25 posto udjela u tim vansezonskim mjesecima. Isto tako, još su indikativniji podaci o teritorijalnoj koncentraciji turističkog prometa.

Naime, svega 5,5 posto turističkog prometa otpada na kontinentalni dio Hrvatske u što ulaze i unutrašnjost Istre, Gorski kotar, ali i Zagreb koji sam po sebi nosi polovice od tih mizernih 5,5 posto.

Jesmo li pretjerali s rastom cijena?

Na novinarsko pitanje jesmo li ove godine pretjerali s rastom broja kreveta i cijena, direktor HTZ-a je kazao kako je broj kreveta rastao iznad očekivanja, a novi će Zakon o turizmu dati smjernice i alate na osnovu kojih će JLS-i kroz kategorizaciju i odluke na lokalnoj razini utjecati na usporavanje rasta broja kreveta.

– Nerealno je očekivati da će nam kapaciteti svake godine rasti za 30 ili 50.000 kreveta, u konačnici to nije ni dobro.

Kada govorimo o cijenama, pretjerali su pojedinci želeći u kratkom roku nešto “ušićariti”, a tržište je ono koje regulira razinu cijena te vjerujem da ćemo u sljedećoj godini biti puno razboritiji i mudriji, kazao je Staničić.