Deset mladih bjeloglavih supova, koje su mještani spasili lani te su rehabilitirani u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu, jučer pušteni su u prirodu. Svaka jedinka vraćena u prirodu ima veliku vrijednost jer su proteklih godina gotovo istrijebljeni s tih područja. Creskim nebom sada lete supovi Histra, Veles, Mokoš, Cres, Fojiška, Krušija, Hana, Andrija, Niko i Saša M.

Otočani, ističu u Javnoj ustanovi Priroda, imaju velike zasluge u spašavanju supova jer donose pronađene unesrećene mladunce.

Tako je jedna lijepa priča požrtvovnog spašavanja supa vezana uz Histru. Naime, tog je supa u lošem stanju pronašao Gordan Golja u reciklažnom dvorištu kraj Rovinja. Uhvatio ga je i hitno prevezao do trajektne luke Brestova gdje je supa preuzeo djelatnik Oporavilišta.

Važni »čistači«

– Rad Oporavilišta u Belome od iznimne je važnosti za očuvanje ove ugrožene i strogo zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj. Tko god je probao raditi nešto slično, zna koliki je trud potreban za skrb o divljim životinjama, koliko nepoznanica se javlja u svakodnevnom radu i koliko je svaka odluka važna. Zato su za naše kolege koji su direktno uključeni uoporavak bjeloglavih supova, ovi trenuci izuzetno emotivni, rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove Priroda koja upravlja Centrom za posjetitelje i Oporavilištem za bjeloglave supove Beli.
Bjeloglavi supovi zakonom su strogo zaštićeni, a kod nas obitavaju samo na Cresu, Plavniku, Krku i Prviću. Tamo se gnijezde, no u potrazi za hranom obilaze šire područje, uključujući otoke Rab i Pag te obalno zaleđe, od istarske Ćićarije do primorskih padina Velebita.

Primorsko-goranska županija niz godina ulaže u rad Centra i Oporavilišta za supove, a u provedbi je i EU projekt kojim će Gorski kotar dobiti Centar za posjetitelje o tri velike zvijeri koje obitavaju na tom prostoru.

Bjeloglavi supovi su strvinari te se hrane isključivo uginulim sisavcima. Strpljivim letom, lagano kružeći iznad pašnjaka, vrlo uspješno pronalaze strvinu i sakupljajući se u većem broju brzo i temeljito je ogole do kosti.

Upravo je to jedna od najvažnijih i primarnih uloga supova – oni su tzv. čistači, u ekosustavu sprečavaju ili višestruko umanjuju mogućnost širenja zaraza. Ta činjenica je posebno izražena tamo gdje zbrinjavanje animalnog otpada i strvina ovisi velikim dijelom o supovima i drugim pticama strvinarima.

Putnici

Neki od rehabilitiranih supova opremljeni su GPS odašiljačima kako bi se pratilo njihovo kretanje. Korištenje satelitske tehnologije daje izuzetno vrijedne podatke o načinu života supova, kretanjima i migracijama.

Iz centra su naveli primjer supa Kruna, koji je iz Oporavilišta pušten u proljeće 2018., a zimu je proveo na Bliskom istoku – na tromeđi Turske, Sirije i Iraka.

Jedan je trenutačno u francuskoj Provansi, gdje u koloniji boravi već dulje vrijeme, pa nije isključeno da se neće vratiti na Kvarner, iako se većina hrvatskih bjeloglavih supova nakon što dosegnu spolnu zrelost, tj. s četiri, pet godina, vraća na kvarnerske otoke radi gniježđenja.