Krenulo se ranije, čak i nevjerojatno rano za neke, ne tako davne i jako uobičajene pojmove. Srećom, kako se čini prema prvim reakcijama nakon berbe, vinari i ljubitelji njihovih proizvoda mogli bi 2026. godinu isticati kao jednu od onih koje je poželjno konzumirati.

Ekstremni toplinski val, koji je s kraćim prekidima trajao 60 dana, učinio je svoje. Ipak, peteljke između loze i grozdova opstale su i nisu se osušile, tako da nije bio prekinut dotok hrane. Sušno je vrijeme, s druge strane, učinilo najmanje dvije korisne stvari. Prva je svakako vrhunska kvaliteta grožđa i količina sladora u njemu, a druga, također vrlo važna, jest minimalna upotreba zaštitnih sredstava koja se inače moraju primjenjivati tijekom kišnih ljeta za suzbijanje bolesti i štetnika koji s njima dolaze.

S druge strane, a ove je godine taj strah bio itekako naglašen, zbog permanentnog porasta temperature može doći do promjene balansa, pri čemu svježina uzmiče pred toplinom. Smanjuju se kiseline, rastu alkoholi. Posvetimo li se kraljici kvarnerskih otoka, i ne samo njih, dakako žlahtini, njezino krhko tijelo, njezina svježina i plahost ovog su ljeta morali uzmaknuti jer ojačao je alkohol, moćnik koji opaja, ali i opija, što baš i nije najbolja posljedica konzumacije vina.

Spasonosnih 50 litara kiše

– Nakon izrazito sparnih, vrućih, jako suhih srpnja i kolovoza, koji je istina donio i jedno kratkotrajno osvježenje s kišom – kako se tada činilo prekasnom stoga i kišom bez utjecaja – berba nam je stigla ranije od uobičajenog. Dočekali smo je sa skepsom, neizvjesnošću, u nekim dijelovima vinograda čak i strahom koliko ćemo grožđa ubrati i kakva će biti kvaliteta mošta, kasnije i vina, istaknuo nam je na početku razgovora Dominik Gršković, ugledni enolog iz Vrbnika koji je nakon inicijalne karijere na čelnoj poziciji Poljoprivredne zadruge Vrbnik krenuo u vlastite vinogradarske i vinarske vode. S obzirom na više od četiri hektara vlastitih vinograda samostalnost je bila logična odluka jer koliko dobrog zadruga donosila, u zoni kreacije i ponekih izleta u osvajanje nepoznatog, osmišljavanje svoje vinske filozofije ipak je limitirajuća. Gršković se istaknuo i na 20. Danima vina u Vrbniku na kojima je održao stručna predavanja i to u svojstvu stručnog savjetnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

– No, kako se čini nastavio je Gršković, izgleda da smo, unatoč stalnoj kontroli vinograda, ipak malo bili pod pritiskom koji po pitanju vremena sve više izazivaju stručni portali i mediji. Dolaskom u vinograde i s početkom berbe, te s njezinom kasnijom preradom, moram istaknuti kako nas je žlahtina 2026. iznenadila i to u – pozitivnom smislu! Čak i kad govorimo o urodu, unatoč izuzecima, možemo govoriti o razini koja je slična lanjskoj. Nisam vjerovao, ali pedesetak litara kiše koja je pala 20. i 21. kolovoza napravila je pravo malo čudo u vinogradima. Silno je pomogla trsu i grozdu da uspostave jedan normalniji fiziološki odnos, da uspori prijevremeno dozrijevanje i sve negativnosti koje ono donosi. Govorim dakako o najpozitivnijim primjerima koji na žalost ipak ne karakteriziraju čitavo područje Polja ili nekih drugih pozicija. Tamo je suša ostavila traga, izostanak oborina nije oprošten, pojašnjava nam Gršković.

Naglašeni alkoholi, manje svježine

Nije dakle ipak bilo sve tako crno, kakva su bila predviđanja, pa ni panike koju znaju zazivati medijski napis, a na kraju krajeva živimo vremena znatno unapređenijih agrotehničkih mjera i razvoja znanosti što se primjenjuje i na vinograde. A nakon berbe žlahtine koja je u cijelosti okončana, krenulo se s analizama mošta, ušlo se u podrume.

– Kvaliteta mošta bila je na zavidnoj razini. Šećeri nešto viši, a kiseline, čega smo se pribojavali, 4,5 do 6 grama po litri što najavljuje da će i ove godine kvaliteta žlahtine biti na zavidnom nivou. Istina s nešto naglašenijim alkoholima i s manjom prisutnosti svježine, pojašnjava nam Gršković koji najveći dio poslova obavlja obiteljski, brat Ivan i on sam udarna su snaga njihovog vinskog brenda u svim fazama nastanka vina.

Ali, kako to i poslovice naglašavaju, nije svako zlo za zlo, naglašena vrućina utjecala je na smanjenje štetočina i širenje negativnih, a u vlažnijim sezonama, itekako prisutnim procesa.

– Najprije moram dodati još jednu važnu činjenicu. Samo naše, Vrbničko polje i ono nedaleko Novog Vinodolskog gdje se prostiru vinogradi Pavlomira, imali su noćnu temperaturu ispod 20 stupnjeva Celzijusovih. Konkretno iznosila je od 16 do 18 stupnjeva što je također bilo od izuzetne važnosti, i koristi, po dizanje ukupnih kiselina te kasniju kvalitetu vina, sortnu naglašenost kakvu poznajemo.

Vratimo li se priči o štetnicima, visoke temperature njihovi su neprijatelji, a naši saveznici tako da je korištenje sredstava za zaštitu loze bilo minimalno, što je dakako višestruka korist. Sve u svemu možemo istaknuti kako će i ovogodišnja kvaliteta vina, bez obzira na sve strahove biti dobra, zadovoljavajuća, kako će nam i žlahtina biti uglavnom onakva kakvu volimo, naglašava Gršković.

Želja i potreba širenja

Ali, koliko god da je »utakmica« u završnici donijela željeni rezultat, ni u kom se slučaju ne bi smjelo dozvoliti da se u nadmetanjima s vremenskim hirovima u budućnosti dozvoli improvizacija, spas kao rezultat kiše od 21. kolovoza. Dakako da je kao vrsni stručnjak toga svjestan i Dominik Gršković, ali i ostali vinari s kvarnerskih otoka.

– Tehnologija, već danas razvijena, a ne sumnjam da će se zbog izraženih vremenskih promjena još i brzo napredovati, mora se maksimalno uvažavati. Ne smijemo ništa što je u našoj moći prepustiti slučaju nego maksimalno raditi na tome da preduhitrimo ono što nam priroda može nametnuti. Kvaliteta vina se primarno postiže u vinogradima, sve što slijedi može, ali i ne mora, utjecati na krajnju kvalitetu vina, zaključio je Gršković naš razgovor.

U Grškoviću sličnom vinogradarsko-vinskom carstvu živi i radi i Ivica Dobrinčić koji je također – obiteljski vinar. I to vrlo specifičan u jednom dijelu svog rada. Ono što ga ipak koči da postane još efikasniji, da napravi dodatne iskorake je površina pod vinogradima. Dobrinčić je naime poznat i po tome da je prije mnogo godina iskoračio iz opjevanog Vrbničkog polja, da je vinograd napravio na osunčanoj stani brda koje se izdiže 220 metara iznad morske crte, svega nekoliko kilometara izvan Vrbnika.

– I dalje stoji ta moja želja i potreba širenja, osvajanja pojedinih pozicija za koje smatram da mogu dati jako dobre rezultate, a do sada nisu bile u fokusu svih nas koji po tradiciji djelujemo u našem polju. Ono što bi se, kako mi se čini za što mi nadu daju i pojedini razgovori s ljudima koji mogu ključno na to utjecati, moglo konačno dogovori je realizacija moje željne za širenjem na nekim sasvim novim pozicijama, pojasnio nam je Dobrinčić i tako najavio drugi dio priče o vinogradima na otocima Kvarnera. O njihovoj nedostatnosti. Svi kvarnerski otoci, uključujući i Pag, imaju danas ne više od 200 hektara pod vinogradima. Polovicu od onog što je na vrhuncu uzgojne slave imao – Susak.

Više vinograda

Ipak, a i tu je kao proizvođaču sadnica Dobrinčićev utjecaj jako velik, ako ne i presudan, je činjenica da pojedini vinari, koji tek ulaze u taj posao, kreću u novo »osvajanje Suska«. Nasadi sansigota na Susku danas su na razini jednog hektara što nije malo i svakako budi nadu u znatno bolje sutra. Otoku koji je naprosto »izmišljen« za vrhunske vinograde i vina ali koji na žalost već dugo ne daje adekvatne rezultate. Možda ipak krene jer se itekako naznačuju novi poljoprivredni momenti kad je u pitanju veza Primorsko-goranske županije i te gospodarske djelatnosti. Optimističnije prognoze idu sve do toga da bi se površine pod vinogradima mogle povećati za 15 do 20 posto, a to bi bio itekako dobar zalog za daljnju akceleraciju u budućnosti. Ona je prijeko potrebna jer da bi se vinski uspješno poslovalo, i količine, ne samo kvaliteta moraju biti postojani, očekivani. Kako smo vidjeli ove godine ma koliko u konačnici i ne bilo toliko loše, bez novih nasada o uspješnom vinskom »businessu« na otocima ne treba ni sanjati. Stoga – novi nasadi prije svega. Na taj će se način ublažiti mogući štetni utjecaju pretoplih, ali i itekako mogućih – prevlažnih ljeta. Priroda postaje hirovita, može joj se doskočiti, no u tom procesu moraju svi participirati. Od političkih institucija i teritorijalnih zajednica do agronoma i vinogradara.

No, o tome u nekim novim brojevima Otočnog lista koji skrbi o životu na kvarnerski otocima. Kao i na oživljavanju gospodarskih grana koje su u pred turističkom dobu bile okosnice njegovih gospodarstava.

Berba na 33 Celzija

Istaknimo kao dodatnu zanimljivost da je Gršković s ekipom berača – kojoj je prosjek godina bio iznad 55 što otvara najmanje još jednu temu u bliskoj budućnosti, završio 8. rujna u 13,10 sati kad je izmjerena temperatura od – 33 stupnja! Izgleda ipak – sve samo ne normalno.