Milvana Arko-Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, suorganizatora skupa / Foto M. TRINAJSTIĆ
Znanstvenici i stručnjaci raznih profila održat će u tri dana niz izlaganja u čijem će fokusu biti klimatske promjene te strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora
povezane vijesti
KRK – U zajedničkoj organizaciji Aquariuma Pula, Udruge Morski obrazovni centar Pula, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru te Instituta »Ruđer Bošković«, u Krku će se potkraj ovog tjedna održati znanstveno-stručni skup kojemu će u središtu pažnje biti tematika prilagodbi na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora.
Niz izlaganja
Kako nam je predstavila Milvana Arko-Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, ustanove koja je jedan od suorganizatora predstojećeg okupljanja, višednevni skup počet će već ovog petka u 9 sati, kad će se u Velikoj vijećnici grada Krka u ime organizatora okupljenima obratiti prof. dr. sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, akademik Mladen Juračić u ime Znanstvenoga vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU-a te u konačnici i gradonačelnik Krka Darijo Vasilić koji će i otvoriti skup.
Uvodno predavanje održat će pak dr. sc. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, nakon čijeg će izlaganja mnoštvo u Krku okupljenih znanstvenika, stručnjaka raznih profila, održati niz izlaganja u čijem će fokusu biti klimatske promjene te strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora. Poseban dio programa trebao bi biti posvećen i prezentaciji rezultata tri desetljeća dugih istraživanja morskog jezera Zmajevo oko kod Rogoznice.
Brojne teme na skupu
Skup će se sastojati od plenarnih predavanja, usmenih i posterskih izlaganja iz područja prirodnih, biotehničkih, tehničkih i društvenih znanosti, a teme o kojima će se govoriti dotiču se prilagodbe brzim promjenama koje se događaju u morima, klimatskih promjena i njihova utjecaja na Jadransko more, zagađenja mora (uključujući buku i biološko zagađenje invazivnim stranim vrstama), prekomjernog iskorištavanja morskih resursa, mehaničkog uništavanja staništa te utjecaja klimatskih promjena na morske sustave u školskim programima. Govora će biti i o morskim ekosustavima te tretiranju klimatskih promjena u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, o strategiji prilagodbi i mjerama za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora, a vremena bi se naći trebalo i za predstavljanje nekih dobrih primjera pristupa klimatskim promjenama, mogućih prilagodbi i mjera koje se provode u praksi. |
Spomenuto je krčko okupljanje već četvrti po redu takav znanstveno-stručni skup, drugi put zaredom upriličen upravo u gradu Krku gdje je i lani, u isto ovo vrijeme, održana bila konferencija kojoj su u fokusu tad bile klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora. Nakon što su okupljeni znanstvenici po završetku svog lanjskog druženja javnosti predstavili svoje zaključke, temeljem iznesenih prezentacija obilježenih multidisciplinarnim pristupom prirodnih znanosti i struke vezane uz morske ekosustave istaknuto je da su već danas i više no vidljive klimatske promjene koje zahvaćaju sve dijelove svijeta, pa tako i Sredozemlje, a naročito Jadran kao sastavni dio ovog zatvorenog morskog područja.
Detalj s prošlogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa / Snimio M. TRINAJSTIĆ
Sve veće štete
Naglašeno je i da se prema najnovijim studijama očekuje da će već krajem 21. stoljeća godišnje štete uslijed poplavljivanja hrvatskog obalnog područja dosegnuti vrijednosti od 0,9 pa do čak 8,9 milijardi dolara. Ukazano je i da će nastavak emisija stakleničkih plinova donijeti daljnji porast globalne temperature u rasponu od 2,3 do 4,7 °C do kraja ovog stoljeća, što će uzrokovati promjene u cijelom klimatskom sustavu. Istom je prilikom upućen i apel javnim ustanovama koje upravljaju morskim zaštićenim područjima da implementiraju bolju regulaciju ljudskih aktivnosti, a konstatirano je i da stihijski razvoj turističke djelatnosti, nekontrolirana obalna izgradnja i prekomjeran komercijalni ribolov čine najdestruktivnije gospodarske grane, koje je nužno prilagoditi daljnjem razvoju naše države.
S obzirom na to da je turistička djelatnost naša glavna gospodarska grana, nastala je i potreba za implementacijom održivog turizma u akcijski plan, u kojem je ujedno potrebno prikazati primjere dobre prakse i razmijeniti ideje s ciljem prilagodbe ove djelatnosti promjenama nastalim pod utjecajem klime, zaključeno je na prošlogodišnjem skupu koji će nastavak već ovog vikenda dobiti u zanstveno-stručnom okupljanju kojemu će glavna tema biti upravo prilagodbe okolnostima na koje je lani upozoreno.
