Foto Srecko Niketic/PIXSELL
povezane vijesti
Divlje svinje godinama čine štetu poljoprivrednicima i stočarima na kvarnerskim otocima pa se problem pokušava riješiti lovom, koji je lani povećan za 24 posto, a za otočna lovišta propisana je mjera potpunog izlova alohtone divljači.
Divlje svinje su na neke otoke prije pedesetak godina dovezene zbog lova i lovnog turizma, a neke su se naselile slučajno i razmnožile se. U novije vrijeme sve češće dolaze u naselja pa su se nedavno u medijima mogle vidjeti snimke krda divljih svinja u noćnoj šetnji gradskim ulicama te divlje svinje u obilasku otočne trgovine.
VIDEO Vepar uletio u trgovinu na Krku. Pogledajte kako je to izgledalo
Divlja svinja je svejed, čini štetu poljoprivredi i stočarstvu, a ima veliku reproduktivnu moć. U naselja se spušta u potrazi za hranom i vodom, na cestama je opasnost za vozila, a za njezino uklanjanje dopuštene su samo lovne metode.
Na otocima sve manje stoke, divljači pogoduju stanišni uvjeti
Iz Primorsko-goranske županije ističu da se na otocima, sa sve većim razvojem turizma, smanjuje broj stoke. Na opustjeli prostor i zapušteno poljoprivredno zemljište naselila se divljač koja se jako dobro prilagodila staništu. Snažnom razvoju populacije alohtone divljači, posebice divlje svinje i jelena lopatara, pogoduju stanišni uvjeti s dostupnom hranom i vodom, bez predatora.
Prema podatcima iz županijske uprave, lov na divlje svinje na otocima je odnosu prema 2021. povećan za 24 posto.
Lani je odstrijeljeno 2999 grla alohtone divljači: na Krku 1443 divlje svinje i 48 čagljeva, na Cresu 872 divlje svinje i 445 jelena lopatara, a na Lošinju 176 divljih svinja i 15 jelena lopatara.
U prva tri mjeseca 2023. odstrijeljeno je 647 grla alohtone divljači: na Krku 240 divljih svinja i 12 čagljeva, na Cresu 228 divljih svinja i 102 jelena lopatara, a na Lošinju 59 divljih svinja i šest jelena lopatara.
Lani je u 22 lovišta prijavljena šteta od divljači koja se odnosi na poljoprivredne nasade, vrtove i stoku te na vozila, a veće štete počinjene su na Cresu.
Odgovor na pitanje kako smanjiti štetu te tko i što s tim u vezi treba učiniti nije jednostavan, što je praksa iz proteklih godina već pokazala, a županijski pročelnik za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan istaknuo je za Hinu nekoliko razina tog problema.
Brajan kaže da županija u vezi sa štetom od divljači čini sve za što je ovlaštena te da je uključila oštećenike, lovoovlaštenike, tj. lovce i lovačka društva i ovlaštene institucije.
U županiji je 56 lovišta od kojih su 24 državna i 32 zajednička. Kako bi se štete od divljači smanjile, županija je donijela plan uobičajenih mjera za sprječavanje šteta od divljači za lovnu godinu, tj. za razdoblje od 1. travnja ove godine do 31. ožujka sljedeće godine. Mjere se odnose se na lovoovlaštenike, a to su smanjivanje broja divljači, osiguravanje vode i hrane, izgon divljači s ugroženog zemljišta, uporaba vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora i drugo.
Na otočnim lovištima propisan potpun izlov alohtone divljači
Zbog velikih šteta u otočnim lovištima, PGŽ je propisala mjeru potpunog izlova alohtone divljači, što znači da su lovci u njima dužni obavljati odstrel dok se ona potpuno ne ukloni.
Brajan kaže kako lovci na otocima stalno i pojačano love, ali, prema informacijama koje ima, nemaju dovoljno kapaciteta za potpuni izlov, te da je teren na kojem se lovi često težak i nepristupačan. Podsjetio je pritom da organizirane hajke nisu imale znatnije učinke te da je jednom prilikom za uklanjanje čaglja, koji je činio veliku štetu, angažiran profesionalni lovac.
Protokol za postupanje u 11 od 36 lokalnih jedinica
Prema podatcima iz Središnje lovne evidencije, od 36 jedinica lokalne samouprave u županiji program zaštite divljači nije donijelo njih šest – Cres, Rab, Brod Moravice, Lopar, Mrkopalj i Skrad, a od 30 gradova i općina koje su to učinile njih 11 ima i protokol za postupanje koji se primjenjuje.
Brajan ističe da su u nekim gradovima i općinama pojačani i lov i druge mjere, a ostali su izvijestili da je protokol u izradi.
Iz županije podsjećaju kako je još 2021. na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede zaključeno da su potrebne izmjene Naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači u dijelu propisivanja roka za postizanje biološkog minimuma te izmjene Zakona o lovstvu koje će ubrzati protokole u odnosu prema divljači koja čini štetu i pojednostavniti prijavu štete.
Ističu da su upozorili županijski Lovački savez kako su “potrebni dodatni napori za sprječavanje šteta i pojačani izlov” te da se, radi smanjivanja staništa nezavičajne divljači, potiče poljoprivreda preko udruga i OPG-ova i uređenje poljoprivrednih putova.
U tijeku je natječaj za sufinanciranje programa lovstva za 2023., a na raspolaganju je 80 tisuća eura za lovačke saveze i lovoovlaštenike. S još 26 tisuća eura u lovištima će se potaknuti unaprjeđenje infrastrukture koja bi trebala pojačati lov i spriječiti spuštanje divljih životinja u naseljena mjesta.
Helena Šupraha / Hina
