Stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom u području odgoja, obrazovanja i upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama, Helena Ninković Budimlija, nova je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije.

Na pročelničko mjesto stigla je s mjesta ravnateljice Dječjeg vrtića »Vladimir Nazor« Kastav, a inače je profesorica edukacijske rehabilitacije i sveučilišna specijalistica rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji.

Tijekom karijere radila je u odgoju i obrazovanju, psihosocijalnoj rehabilitaciji te na rukovodećim poslovima, a dodatno se usavršavala u područjima liderstva, komunikacijskih vještina, medijacije, strateškog razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima.

Posebno je angažirana na edukaciji ravnatelja i jačanju kvalitete odgojno-obrazovnog sustava, a upravo će, kaže, prva godina mandata biti usmjerena na ravnatelje škola i učeničke domove.

– U prvoj godini mandata cilj mi je upoznati sve škole i domove te njihove ravnatelje, poslušati prijedloge, mogućnosti, probleme i izazove s kojima se pojedina ustanova susreće, ali i povezati se s drugim sličnim upravnim odjelima te raditi na poboljšanju rada. Već smo održali jedan stručni skup. Cilj je čuti ravnatelje, ipak sam i ja bivši ravnatelj.

Prostorni problemi

Jedan od prvih problema s kojim se suočavate je Škola za primijenjenu umjetnost koja već 20 godina radi na dvije lokacije, a sada se ispostavilo da se nastava u tom dislociranom objektu zapravo ne bi uopće smjela odvijati, iz razloga što za to ne postoji suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Kako će se riješiti taj problem?

– Ravnateljica je predložila jedno od mogućih trenutnih rješenja organizacijom cjelokupne nastave u matičnoj školi uz korištenje vanjske sportske dvorane za nastavu tjelesnog odgoja.

Riječ je o dvorani koja je u tom dislociranom objektu, prostorima Crvenog križa na Pećinama. Kao osnivač škole Županija će takvu organizaciju rada podržati ukoliko to školi odgovara.

Međutim, to je kratkoročno rješenje. Ta škola, kao i Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova ima ozbiljan problem s nedostatkom prostora. Dugoročno rješenje je Edukacijsko umjetnički centar u prostorima bivšeg PIK-a.

Upravo je taj projekt bio predmet prijepora na Županijskoj skupštini. Kakav je vaš stav o tome?

– Osobno mislim da će to biti veliki dobitak prvenstveno za učenike, škole, ali i za oživljavanje prostora umjetnošću. To je dobitak i za život kvarta, kao i grada, ali trebat će vremena da se projekt realizira sukladno planovima.

U idućoj godini osigurat će se sredstva za izradu cijele projektne dokumentacije. Temeljem te dokumentacije i projektantske procjene troškova planira se izraditi predinvesticijska studija nakon čega bi se krenulo s odabirom izvođača radova.

Mentalno zdravlje

Međutim to nisu jedine srednje škole koje imaju prostornih problema. Veliki broj njih dijeli školsku zgradu zbog čega rade u dvije smjene. Kakvi su planovi oko jednosmjenskog rada srednjih škola?

– Trenutno ne mogu govoriti o novim objektima za druge srednje škole. To može biti dugoročni plan. Sada je fokus na završetku postojećih projekata, kao što su izgradnje novih škola u Marinićima i Rešetarima, sanacije krovova, dvorana, kuhinja i slično. To je veliki građevinski posao koji želimo završiti.

Osim velikih kapitalnih ulaganja u fokusu je i uvođenje novih programa?

– Sa sljedećom školskom godinom preuzet ćemo riječki model Građanskog odgoja i obrazovanja, što znači da ćemo koristiti postojeći kurikulum i udžbenike te neće biti većih financijskih izdataka za uvođenje te aktivnosti.

U budućnosti postoji i mogućnost preuzimanja i Zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Smatram to dobrom idejom, pogotovo kada je u pitanju mentalno zdravlje djece i mladih.

To je veliki problem i spremni smo podržati projekte koji se bave problematikom mentalnog zdravlja. Potrebno ih je što prije uvesti u škole. Ove školske godine pokrećemo i pilot-projekt u pet srednjih škola, a radi se o pripremama za maturu.

Učenicima ćemo omogućiti besplatan pristup digitalnoj platformi za pripremu državne mature kroz videolekcije, interaktivne zadatke i probne ispite, uz mogućnost praćenja napretka od strane samih učenika, njihovih nastavnika i roditelja.

Radi se o Teorem platformi koja simulira stvarne uvjete državne mature, a već ju koristi Istarska županija. Učenici će aplikaciju moći koristiti 24 sata dnevno na računalima i mobitelima, a u ovoj prvoj godini besplatan pristup će imati 414 maturanta iz pet škola.

Birali smo škole različitih programskih usmjerenja te su se uključile Pomorska škola Bakar, Srednja škola Delnice, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo i Prva sušačka hrvatska gimnazija.

Naš je cilj pružiti svim učenicima jednake prilike za uspjeh, neovisno o financijskim mogućnostima ili školi koju pohađaju. Ako pilot-projekt pokaže poboljšane rezultate na državnoj maturi, iduće školske godine planiramo proširiti pristup Teoremu na sve maturante u županiji.

Nekoliko škola radi na novim programima

Mogu li se očekivati i novi obrazovni programi u srednjim školama?

– Da, nekoliko škola radi na uvođenju novih obrazovnih programa, ali to uvelike ovisi o brojnim okolnostima i administrativnim preprekama. Konačnu odluku donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Stoga je još rano govoriti o kojim se programima radi.