Zanimljiv program u Belom

Međunarodni dan ptica strvinara: Niz radionica i igara za djecu

Walter Salković

Snimio Walter SALKOVIĆ

Snimio Walter SALKOVIĆ

Igrajući „Tko je tko?“ mališani su se upoznavali s različitim biljnim i životinjskim vrstama otoka Cresa, otoka iznimne bioraznolikosti, a upustivši se u avanturu zamišljenog leta, saznali su s kojim se izazovima susreću bjeloglavi supovi, ali i ostale vrste ptica, u svom letu u današnjem vremenu, te koje prepreke koje je izgradio čovjek mogu biti kobne za nebeske letače

BELI – Proteklog vikenda u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli prigodnim programom obilježen je Međunarodni dan ptica strvinara.
 Primorsko-goranska županija i Javna ustanova „Priroda“, uz potporu partnera Zoološkog vrta u Zagrebu, Udruge BIOM, Grada Cresa, TZ grada Cresa i Udruge Tramuntana, priredili su i ove godine zanimljiv program, s posebnim naglaskom na mlađe uzraste.
Uz prigodan slobodan ulaz za sve posjetitelje, Centar za posjetitelje u Belom tako je bio mjesto učenja uz igru te ugodnog druženja i razgovora o vladarima kvarnerskog neba, bjeloglavim supovima. Posebno pripremljene radionice „Tko je tko?“ i „Letjeti u 21. stoljeću“ pružile su najmlađima, ali i onim nešto starijima, mnoge zanimljive informacije, ali i zabavile ih u procesu usvajanja novih znanja.


Igrajući „Tko je tko?“ upoznavali su se s različitim biljnim i životinjskim vrstama otoka Cresa, otoka iznimne bioraznolikosti, a upustivši se u avanturu zamišljenog leta, saznali su s kojim se izazovima susreću bjeloglavi supovi, ali i ostale vrste ptica, u svom letu u današnjem vremenu, te koje prepreke koje je izgradio čovjek mogu biti kobne za nebeske letače.


Snimio Walter SALKOVIĆ

Snimio Walter SALKOVIĆ


Sve ovo odigravalo se u subotu i nedjelju na otvorenom, u dvorištu Centra Beli, a sunčano vrijeme svakako je uljepšalo boravak posjetiteljima. Veliki interes pobudilo je oslikavanje lica pod nazivom „Razigrana priroda“, a osim najmlađih, na red su čekali i poneki „odrasliji“ ljubitelji prirode i supova. Motivi supova, ali i drugih životinja i cvijeća koje možemo susresti na Cresu, ukrasili su tako nasmijana lica mališana. Najveći dio njih poželio je upravo crtež supa na licu ili ruci, a oslikavala ih je make up artistica Aleksandra Domijan.
Centar u Belom, pod upravom županijske javne ustanove “Priroda”, djeluje od 2016. godine i kontinuirano radi na zaštiti supova i edukaciji.

⁃ Mladi naraštaji važna su karika u očuvanju prirodnih vrijednosti, pa tako i u očuvanju bjeloglavih supova na Kvarneru i u Hrvatskoj, stoga su ovakvi tematski događaji i prigodne edukativne aktivnosti potrebni, kako bi se od malih nogu upoznali s prirodnim ljepotama svog zavičaja. Kada djeca kroz igru zavole prirodu koja ih okružuje, budite uvjereni da će baš oni sutra biti čuvari našeg bogatog prirodnog naslijeđa. Kada znamo da su bjeloglavi supovi strogo zaštićena i ugrožena vrsta u Republici Hrvatskoj te danas gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Plavniku i Prviću, važno je da poruku o značaju njihova očuvanja prenesemo i na one „na kojima svijet ostaje”, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.


Snimio Walter SALKOVIĆ

Snimio Walter SALKOVIĆ


– O supovima se skrbi kroz čitavu godinu i praktički nema dana da se ne radi na njihovom očuvanju, no Međunarodni dan strvinara prilika je da se u opuštenoj atmosferi družimo s mještanima, turistima, našim najmlađim posjetiteljima te svim ljudima dobre volje i ljubiteljima prirode. Posjetitelji su zaista sa zanimanjem sudjelovali u aktivnostima i vjerujemo da su mnogo toga naučili te da će ubuduće biti prenositelji poruke o važnosti očuvanja bjeloglavih supova, rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove „Priroda“.

Ovog je ljeta u Oporavilište za bjeloglave supove u Belom zaprimljeno 10 mladih supova na privremenu skrb i oporavak. Upravo je rad oporavilišta jedna od aktivnih mjera očuvanja populacije bjeloglavih supova, jer svaki izgubljeni sup predstavlja značajan gubitak za populaciju koja se zadnjih godina kreće od 100 do 125 gnijezdećih parova. Velika ugroza za mlade supove su njihovi prvi letovi, prilikom kojih često završe u moru, te ukoliko na vrijeme ne budu uočeni i spašeni, nažalost ugibaju. Izazov u podizanju mladih supova predstavlja i doba godine kad se događaju prvi letovi, a to je upravo za vrijeme turističke sezone i intenzivnog nautičkog turizma, kad i najmanja smetnja može uplašiti mladu pticu koja onda nesretnim slučajem završava u moru. Svakako je važno da nautičari i svi koji se kreću plovilima i uživaju u odmoru, budu svjesni postojanja bjeloglavih supova i pripaze da ih ne uznemiravaju svojim aktivnostima. No upravo nautičari budu često ti koji prvi uoče unesrećenog supa, dojave o istom te ga takvim postupkom i spase. Lokalno stanovništvo itekako dobro poznaje bjeloglave supove i dijeli s njima prostor tisućljećima, pomažući u spašavanjima ili u drugim aktivnostima važnim za njihovo očuvanje (prikupljanju uginulih ovaca za prehranu supova i sl.).


Snimio Walter SALKOVIĆ

Snimio Walter SALKOVIĆ


Povodom obilježavanja ovog dana djelatnik Centra Tomislav Bandera Anić, izradio je kratki video naziva „Histra – putovanje u Pirineje“. Priča je to o supu spašenom u Istri koji je nakon oporavka u Belom pušten  ponovno na slobodu, a putem GPS uređaja i danas se prati njegovo putovanje. Osim u Belom, Međunarodni dan ptica strvinara u subotu je prigodnim programom obilježen i u Zoološkom vrtu grada Zagreba.


– Obilježavanje prigodnih dana koji ukazuju na važnost očuvanja prirodnih vrijednosti uvijek je dobra prilika za podizanje svijesti, ponajviše kako bismo u užurbanoj današnjici shvatili osjetljivost ekosustava i prirodnog okružja. Kada kažemo da danas na Kvarneru obitava posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj, možda nekada nismo ni svjesni težine riječi „posljednja“. No činjenica da su u povijesti, uz bjeloglavog supa na ovim prostorima gnijezdile i druge vrste strvinara, te da su još ne tako davnih 60-tih godina prošlog stoljeća bjeloglavi supovi svijali svoja gnijezda diljem obale Jadrana, ne možemo  ne zapitati se, kako se u budućnosti odnositi prema prirodi, zaključila je ravnateljica Jurić.


Snimio Walter SALKOVIĆ

Snimio Walter SALKOVIĆ