OSOR – Osorski most već danima ne otvara svoj morski prolaz, pa plovila koja su nadgrađem previsoka za prolaz ispod njega svakodnevno stižu pred Osorski kanal te uzalud čekaju i na koncu odustaju od prolaska. Uobičajeni termini otvaranja, u 9 i 17 sati, trenutačno ne vrijede jer je most zbog kvara izvan funkcije. Nastavak je to problema s tim mostom, koji je gotovo 100 godina star te se sve više susreće s očekivanim stvarima koji godine sa sobom nose.

– Ljudi s barkama dođu, čekaju i na kraju odu. Zanimljivo je da im nekada čak i kažemo da most ne radi, ali ljudi ne vjeruju pa ipak ostanu čekati i onda tek odu kada debelo prođe 17 sati. Nekada je ovdje bila tabla na kojoj je pisalo, na hrvatskom i engleskom, da se most otvara u 9 ujutro i 5 popodne. Te table već nekoliko godina nema. Da je ima sada bi barem na njoj mogla biti obavijest da most ne radi. Pomorci, charter i ostali ljudi jednostavno ne znaju da most ne radi, kaže Nenad Kovačević, koji ima kuću u Osoru te dodaje kako nije siguran dobivaju li nautičari pravodobnu informaciju putem pomorskog radija, odnosno VHF-a.

Od Lučke kapetanije saznajemo da obavijest putem VHF-a ide od dana kada su im Hrvatske Ceste, državna firma koja upravlja mostom, javile za kvar.

Foto Relja PAŠKVAN

Dva problema

Iz Hrvatskih cesta potvrđuju da je problem otkriven 18. rujna, tijekom redovitog godišnjeg kontrolnog pregleda svih sklopova i okretnog mehanizma mosta. Takav se preventivni pregled, navode, obavlja svake godine nakon početka, odnosno završetka turističke sezone.

Pregledom je utvrđeno propuštanje brtvi na reduktoru podizača stajaćeg mehanizma na creskoj strani. Reduktor je skinut kako bi se zamijenile brtve i ulje. Istodobno je na lošinjskoj strani utvrđeno da drugi stupanj prijenosa glavnog reduktora ima poteškoće pri otvaranju i zatvaranju mosta.

I taj je dio skinut te će biti podvrgnut radioničkom popravku reduktorskih prijenosa. Radove izvodi riječka tvrtka Ingenium, a prema informacijama Hrvatskih cesta, izvođač očekuje završetak radova i ponovo stavljanje mosta u funkciju 2. listopada.

Brodice uzalud kruže čekajući otvaranje mosta / Foto Relja PAŠKVAN

Za Osor, međutim, ovakvi problemi nisu novost. Od mještana se tako može čuti o situaciji od prije nekoliko godina, kada se most nije mogao zatvoriti pa je stao cestovni promet. Prema svjedočenjima, tada su se mještani sami organizirali, angažirali kamion s dizalicom pa uz njega te pomoć konopa i vlastite združene fizičke snage uspjeli zatvoriti most kako bi automobili mogli nastaviti prometovati.

Ta priča možda najbolje pokazuje koliko je pokretni most važan za svakodnevni život Osora. Kada se mehanizam zaustavi, ne zaustavlja se samo pomorski promet. Most je dio državne ceste D100 i jedina cestovna veza između Cresa i Lošinja.

Privlaka je trenutno jedini kanal kojim veće brodice mogu skratiti put s jedne na drugu stranu otoka / NL arhiva

Obnovljen 2018. godine

Današnji pokretni most sagrađen je 1939. godine, a u Osoru je postavljen 1942. godine, sve u vrijeme Mussolinijeve Italije. Prema dokumentaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda, projektirala ga je i izgradila talijanska tvrtka Antonio Bandoni S.A. iz grada Lecco, tada jedna od vodećih tvrtki u svojoj branši. Čelična konstrukcija duga je 30,74 metra i premošćuje kanal širok oko 17 metara. Po nekim pričama, most je prvo bio u Trstu, no nismo našli nikakve konkretne dokumentirane zapise koji bi to potvrdili.

Iako je riječ o konstrukciji staroj skoro stotinu godina, most je donedavno svakodnevno odrađivao svoju dvostruku zadaću: povezivao Cres i Lošinj cestom te dvaput dnevno otvarao morski put. Prema podacima o njegovu radu, most se desetljećima otvarao praktički svakoga dana, a veliki zahvat obnove završen je 2018. godine.

Sada je pred njim još jedan popravak, ali i puno veća promjena. Hrvatske ceste najavljuju da će u Planu nabave za 2027. godinu predvidjeti izradu projektne dokumentacije za novi most Osor.

Za Osor je pritom već poznat i smjer budućeg rješenja. Povišenje mosta nije opcija, pa će se projektnim zadatkom predvidjeti novi pokretni dvosmjerni most, uz rekonstrukciju dijela državne ceste DC100. Zasad je promet preko mosta moguć samo u jednom pravcu, a uređen je semaforima.

I Privlaka stala

Osorski most nije jedini pokretni most na DC100 koji je ove godine imao problema. Na ulazu u Mali Lošinj nalazi se most Privlaka, koji također otvaranjem omogućuje prolaz viših plovila kroz kanal, a za cestovni promet je također jednosmjeran s regulacijom semaforima. I on je tijekom 2026. imao više kvarova.

U lipnju je zbog kvara reduktora okretnog mehanizma privremeno obustavljeno otvaranje mosta za plovila. Radovi su završeni krajem lipnja, nakon čega je most ponovno stavljen u funkciju.

Pokretni most na Privlaci / Foto BOJAN PURIĆ

No, 25. srpnja uslijedio je novi i ozbiljniji problem. Most se prilikom otvaranja nije mogao vratiti u zatvoreni položaj, pa je više od dva sata bio blokiran, a promet prema Malom Lošinju stao. U intervenciji su sudjelovali vatrogasci i radnici brodogradilišta, koji su uz pomoć sajli, konopa, kamiona i druge opreme uspjeli vratiti most u položaj za odvijanje cestovnog prometa. Most je od tada opet u punoj funkciji za cestovni i morski promet.

Privlaka je i prije imala ozbiljnih problema. Zbog učestalih kvarova most je 2016. godine demontiran i trajektom prevezen na sanaciju u Kraljevicu. Radovi su tada vrijedili 4,57 milijuna kuna.

Nakon ovogodišnjih problema Hrvatske ceste najavile su i dugoročnije rješenje. Za Privlaku će se najprije izraditi varijantna rješenja koja će obuhvatiti tehničke, građevinske, prometne i ekonomske elemente, uključujući cestovni i nautički promet. Ovisno o rezultatima studije, odabrat će se novi pokretni ili novi fiksni, povišeni most. U oba slučaja novi most bio bi dvosmjeran.

Za Osor je odluka već uža, povišenje nije predviđeno, nego novi pokretni dvosmjerni most i rekonstrukcija dijela državne ceste.

Do njegove izgradnje, međutim, stogodišnji Osorski most mora nastaviti služiti i cestovnom i pomorskom prometu.

Dugoročno rješenje

Za komentar problema s mostovima u Osoru i Malom Lošinju obratili smo se i gradonačelnici Malog Lošinja Ani Kučić.

Ana Kučić /
Foto Marko Gracin

– Gradu Malom Lošinju važno je da se pitanje oba kanala, Privlake i Osora, sagleda sveobuhvatno i dugoročno, uzimajući u obzir potrebe cestovnog i pomorskog prometa. Kod Privlake su nam posebno važni protočnost prometa u oba smjera, odnosno dvije kolne trake, veća nosivost te proširenje kanala, ali smatramo da rješenje treba sagledati i u širem kontekstu boljeg i jednostavnijeg pomorskog povezivanja luke Mali Lošinj. Zato ne želimo unaprijed ograničavati razmatranje isključivo na zamjenu postojećeg mosta, već očekujemo analizu različitih mogućnosti i pronalaženje najboljeg dugoročnog prometnog rješenja. Jednako tako, kod Osora je zbog frekventnosti lokacije i činjenice da postojeći most predstavlja usko grlo potrebno pronaći rješenje koje će dugoročno odgovoriti potrebama prometa. Grad Mali Lošinj bit će uključen u razmatranje varijantnih rješenja za oba prijelaza te će u tom procesu zastupati upravo ove prioritete, poručila je gradonačelnica Kučić.