TOK KRK

Krčki projekt izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije. Optika stiže i u tzv. bijela područja

Mladen Trinajstić

Svjetlovodna mreža koja se gradi u projektu obuhvaća 41,2 posto svih korisnika na Krku (ukupno 12.223 korisnika)



KRK – U sjedištu otočne komunalne kompanije Ponikve gdje je smješteno i upravno središte tvrtke Smart Island Krk održano je završno informativno predstavljanje projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku (PRŠI), ambiciozno osmišljenog i gotovo u potpunosti zgotovljenog ulaganja u gradnju suvremene svjetlovodne pristupne mreže u tzv. bijelim područjima svih sedam jedinica lokalne samouprave otoka Krka.


Predstavnici otočnih lokalnih jedinica, projektanata, konzultanata, izvođača radova te otočnog komunalnog društva, kojemu će po izgradnji optičkog sustava biti povjerene zadaće njegova održavanja i upravljanja, prezentirali su tijek i sva dosadašnja ostvarenja velikog i vrijednog ulaganja sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Kako su prezentirali Darijo Vasilić, gradonačelnik grada Krka koji je u formalnom smislu nositelj ovog, još jednoga u nizu sveotočnih infrastrukturnih ulaganja, te Tomislav Majnarić, konzultant angažiran na tom projektu, prihvatljivi troškovi projekta iznosili su nešto više od 10,2 milijuna eura, od kojih je bespovratnim sredstvima europskog fonda pokriveno čak 74,48 posto.


– Preostali udio ulaganja zajednički financiraju sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka, svaka ovisno o svom udjelu u ukupnom broju izvedenih priključaka na sveotočnu svjetlovodnu mrežu sljedeće generacije – istaknuo je Vasilić.


Izgradnja mreže




– Projekt se provodi unutar Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja – iznio je pak konzultant Majnarić.


Nakon što je u srpnju 2022. godine zaključen ugovor o projektiranju i građenju širokopojasne mreže sa zajednicom ponuditelja koju su činile tvrtke Kabelnet i Elektron, završavaju se radovi na izgradnji mreže, odnosno provedba cijelog projekta približava se svome kraju. Svjetlovodna mreža koja se gradi u projektu obuhvaća 41,2 posto svih korisnika na otoku Krku (ukupno 12.223 korisnika). Radi se o korisnicima u tzv. bijelim područjima u kojima nije dostupan širokopojasni pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s. Svjetlovodna mreža bit će položena do lokacija korisnika te je u sklopu već odrađenih zahvata izgrađeno 37 distribucijskih čvorova, kao i dva glavna čvora (PoP-a) – u Dobrinju i u prostorijama komunalnog društva Ponikve.


Veleprodajni model


– Izgrađena svjetlovodna mreža omogućit će brzi pristup internetu za sve korisnike spojene na mrežu, s brzinama od nekoliko stotina megabita po sekundi pa do čak nekoliko gigabita po sekundi, i više. Svjetlovodnom mrežom izgrađenom u projektu upravljat će trgovačko društvo Smart Island Krk (SIK) koje će s operatorima na tržištu sklopiti ugovore o pristupu svjetlovodnoj mreži, i to na način da će operatori na tržištu moći pristupiti svakom krajnjem korisniku spojenom na mrežu i ponuditi mu svoje usluge poput pristupa internetu, TV i telefonskih usluga – nastavlja Majnarić.


SIK pritom sam neće pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima, jer se u ovom slučaju radi o tzv. veleprodajnom modelu pružanja usluge u kojem je SIK pružatelj veleprodajnih usluga pristupa svjetlovodnoj mreži i najma svjetlovodnih niti do krajnjih korisnika za sve operatore na tržištu, pod jednakim uvjetima.


– Krajnji korisnici će stoga birati operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene usluge. Neovisno o odnosu SIK-a i operatora na tržištu, krajnji korisnici će, kao i dosad, sklapati pretplatnički ugovor i plaćati usluge samo odabranom operateru koji će im pružati maloprodajne usluge. No, za razliku od sadašnjeg stanja, te će usluge biti značajno kvalitetnije, a krajnji će korisnici pritom imati i veću mogućnost odabira operatera – zaključio je Majnarić.


Vasilić je dodao i da se izgrađenom svjetlovodnom mrežom ostvaruju infrastrukturni preduvjeti za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) kod svih kategorija korisnika – kućanstava, poslovnih, ali i javnih korisnika. Projektom se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski razvoj otoka Krka, odnosno punu uključenost otoka Krka u sve tokove suvremenog globaliziranog digitalnog svijeta.


– Potrebno je naglasiti i da je u ovom trenutku ovaj projekt jedan od samo četiri takva projekta u Hrvatskoj kojima jedinice lokalne samouprave samostalno grade svjetlovodne mreže, bez participacije privatnih operatera. Osim toga, ovaj je projekt jedino takvo ulaganje koje je do sad pokrenuto na hrvatskim otocima – završio je Vasilić.


800 km vodova


Od uključenih u predstavljanje projekta koji će, što se zahuktalih radova na polaganju podzemnih optičkih vodova i gradnji njihovih čvorišta tiče, biti zgotovljen do kraja ove godine, doznali smo i da je tijekom 2023. godine na cijelom otoku u tlo ugrađeno oko 800 kilometara optičkih vodova. Do konca godine optika će tako biti dovedena do već spomenutih 12,2 tisuća korisnika, odnosno 7.184 priključka, a sustav bi u punu funkciju trebao ući tijekom prve polovice iduće godine, nakon što se dovrše posljednji zahvati na njegovom pokretanju, ali i po dovršetku instalacije potrebne opreme koju u glavna čvorišta još trebaju ugraditi telekom operateri koji će svoje usluge korisnicima potom nuditi posredstvom novoizgrađenog svjetlovodnog sustava. A njega će putem svoje »pametne« kompanije, slično kao i vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu, u svom vlasništvu posredno zadržati sve otočne općine i Grad Krk.


Naglašeno je i da će se, nakon dovršetka ovog projekta, zajedničkim angažmanom lokalnih uprava i SIK-a nastaviti ulaganja u širenje otočne optičke mreže i do svih onih područja koja nisu bila zahvaćena ovim ulaganjem (koje se moralo provoditi sukladno strogo propisanim EU standardima i parametrima), tako i do onih korisnika do kojih sami operateri u skorijoj budućnosti ne budu doveli vlastite mreže zadovoljavajuće brzine i kvalitete.