CRIKVENICA – Bila su to prelijepa dva dana u kolijevci starih Crikveničana, u Kotoru, na brdu iznad Crikvenice. U subotu je bilo upoznavanje s prirodom, a u nedjelju s kulturnom baštinom tog predjela odakle se vidi Podvelebitski kanal i Vinodol.

Nakon okupljanja ispred Gradske sportske dvorane, skupina zainteresiranih Crikveničana i njihovih prijatelja iz susjedstva krenuli su uzbrdo. Oprema, barem obuća – planinarska. Šetnja s vodstvom pod nazivom »Čarobna primorska šuma«. O prirodnoj baštini te posebice o starim hrastovima u Guljanovom dolcu govorio je Marko Randić iz Javne ustanove »Priroda« Rijeka, a posjetitelji su imali prigodu i razgledati etnozbirku u obnovljenoj obiteljskoj kući Šarar.

Razlozi iseljavanja

Nedjelja je također protekla u znaku šetnje s vodstvom ali, ovaj put, putevima povijesti: kulturna baština Kotora. O Kotoru i njegovim »crikvama«, a bilo ih je navodno čak šest, o životu nekada na ovom lokalitetu, govorio je arheolog Ranko Starac, kustos u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Kotor je već odavna napušten, a o razlozima piše u jednom od svojih znanstvenih članaka i dipl. oec. Slavko Matejčić, navodeći kako iseljavanje, nasuprot tome kako se godinama vjerovalo, nije bilo posljedica poznatoga požara 1776. godine, već je ono teklo postupno. Odlučujući utjecaj imala je odluka o preseljenju središta crkvene župe, i to godine 1783. iz kotorske crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja u crkvu sv. Antona na Gorici u Crikvenici. Matejčić tvrdi – i dokazuje – da se spomenuti požar nije dogodio te, navodne, 1776. godine nego 1779., a to potkrepljuje podacima iz vizitacijskih izvješća senjsko-modruških biskupa u razdoblju od 1732. do 1768. te iz Matične knjige župe Kotor-Crikvenica što se vodila od 1735. do 1795. godine. Osim toga, Matejčić dokazuje kako taj požar nije bio ni izdaleka tako katastrofalan da bi prouzročio toliko masovno i naglo iseljavanje s Kotora u obalni predio današnje Crikvenice. U svakom slučaju, povijest ovoga prastarog dijela nekadašnje kolijevke Crikveničana i danas pobuđuje znatiželju žitelja i znanstvenika, a istodobno postupno postaje i suvremena turistička atrakcija. Jedan od takvih domaćih ljudi, koji su prepoznali vrijednost i zanimljivost povijesne dimenzije Kotora je i arhitekt, dipl. inž. Ratko Šarar, koji je u staroj i obnovljenoj kući svojih predaka u Kotoru uredio etnozbirku.

Danas nastavak

Danas u 10 sati bit će, također na Placi u Kotoru, svečano preuzimanje »vremenske kapsule« od jednog od riječkih susjedstava, prijatelja iz Jelenja, a potom, s porukom »Bilo jednom u Kotoru«, slijedi edukativna šetnja tim prastarim naseljem. Udruga Dragodid demonstrirat će nekadašnje načine gradnje gromača, a nakon toga je domjenak i prigodni program na lokaciji Japnenica. Od 16.30 sati u Gradskoj knjižnici u Crikvenici slijedi predstavljanje europskog susjedstva Luxembourg. U 17 sati je otvorenje izložbe »Kotor colling« akademske slikarice Libuše Kirac, a u 17.30 u dvorani Zora predstavljanje knjige pjesama Tee Matejčić Jerić pod naslovom »Ljubav ka dura«. U 19 sati slijedi predavanje Andree Manzoni (Konzervatorski odjel Rijeka): Kotor: kako obnoviti našu baštinu?