TRAJNI PROBLEM

Mostovci na Marišćini: “Sustav odlaganja otpada u Primorsko-goranskoj županiji postavljen je nakaradno”

Hina

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Ovim tempom za 10 godina na Marišćini se više neće imati gdje stavljati obrađeni ili neobrađeni otpad, kazao je Katalinić



MARČELJI – Predstavnici Mosta u nedjelju su na konferenciji za novinare ispred Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina ocijenili da je to mjesto koje pokazuje nakaradan sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj kojega treba mijenjati.


Nositelj liste Mosta, Hrvatskih suverenista i Nezavisne liste mladih u 7. izbornoj jedinici Zvonimir Troskot (Most) je rekao da im Marišćina u nacionalnim politikama služi kao referentna točka kako stvari funkcioniraju kada su nakaradno postavljene te da žele ponuditi Hrvatskoj viziju gospodarenja otpadom, koja uključuje sortirnice,  odvajanje otpada, kao i rješavanje pitanja biootpada.


Prosječno se po osobi u Hrvatskoj proizvede oko 500 kilograma smeća, što je povećanje u odnosu na lani. Uz to, samo 46 posto se odvaja, a žalosti da samo 35 posto ljudi reciklira, što je puno ispod europskog prosjeka, naglasio je.




Istaknuo je da su s Marišćine krenuli u borbu za zeleniju Hrvatsku te je spomenuo izgradnju spalionice u Kutini, iza koje, kaže, „stoje tajkuni kao što je Vujnovac i ostala ekipa.“


Josip Katalinić (Most) kazao je kako je temelj gospodarenja otpadom kvalitetno gospodarenje biootpadom, koji čini 40 posto ukupnog volumena otpada. Ako se odvoji hrana, sve ostalo može ići u jedan spremnik, zatim u sortirnicu, sortirati i plasirati na tržište. Tada će ostati oko 10 posto otpada koji se više ne može razdvojiti, a može se odložiti u kazete. Ako bi se tako radilo i odvajalo, ovakvi centri nisu potrebni, smatra.


Istaknuo je da će uskoro početi izgradnja bioplinskog postrojenja u Dalmatinskoj zagori te da će biti biti ogledni primjer kako treba gospodariti biootpadom. Dodao je da postoje i dobri primjeri uspostave kompostana.


Smatra da je sustav u Primorsko-goranskoj županiji postavljen loše, nakaradno, da je napravljen centar kao kraj procesa, a sve između nije uspostavljeno.


Katalinić je još rekao da je jedno brdo s otpadom na Marišćini prilično naraslo. Ovim tempom za 10 godina na Marišćini se više neće imati gdje stavljati obrađeni ili neobrađeni otpad, kazao je Katalinić