Podzemna ljepota

Traju Dani otvorenih vrata špilje Vrelo, posjetite i vi ovaj biser goranskog podzemlja

Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

Foto Marinko Krmpotić

U subotu u 16 i 17 sati posjetitelji će moći uživati u posjetu špilji uz stručno vodstvo speleologa Nebojše Anića



Dani otvorenih vrata špilje Vrelo i ovog su srpnja ponudili posjetiteljima uživanje u nesvakidašnjim ljepotama podzemnog svijeta.


Već po tradiciji drugi vikend srpnja vezan je uz obilježavanje otkrića ove prekrasne špilje.


Naime, 8. srpnja 1950. godine otkrivena je, sasvim slučajno, tijekom radova na izgradnji akumulacijskog jezera Bajer.




Istraživanja su pokazala kako je riječ o lokalitetu starom između 3,5 do 4 milijuna godina, a od trenutka otkrića o njoj se počelo razmišljati kao o potencijalnom turističkom adutu.


Nacrtaj »patuljka«


Špilja Vrelo je među rijetkima turistički uređenim objektima sa stalnim vodenim tokom, a ujedno je i nespecifična za goranski krš.


Naime, goranska visoravan je područje na kojem prevladavaju duboki (vertikalni) speleološki objekti, dok je špilja Vrelo jedan od rjeđih objekata koji ima glavni kanal gotovo u potpunosti horizontalan.


Foto Marinko Krmpotić


Ti uvjeti omogućili su uređenje ravne šetnice kroz špilju, bez ijedne stepenice, čime su ovaj speleološki objekt svrstali u rijetke turistički uređene špilje Europe koju mogu posjetiti svi uzrasti, djeca, stariji, kao i osobe u invalidskim kolicima.


Danas je, u povodu rođendana špilje Vrelo, ulazak svim posjetiteljima bio besplatan, a sutra će u 16 i 17 sati posjetitelji moći uživati u posjetu špilji uz stručno vodstvo speleologa Nebojše Anića koji će im, uz niz zanimljivih podataka o samoj špilji, predstaviti i svoju izložbu izvrsnih fotografija iz trećeg kanala špilje Vrelo.


Izložba je jedinstvena prilika svima da upoznaju tajne trećeg kanala špilje koji je dostupan samo speleolozima.


Također, sutra će od 16 do 18 sati za najmlađe biti organizirana kreativna radionica pod voditeljskom palicom Antonie Čop. Djeca će pastelama crtati Patuljka, poznati špiljski stalagmit, te od papira izrađivati šišmiše.


Špiljsko mlijeko


Zanimljivo je da drugi kanal špilje krasi tzv »špiljsko mlijeko«. Riječ je o kremastim naslagama na sigama koje nastaju stoljetnim djelovanjem zraka i vlage.


Svojedobno se sakupljalo te upotrebljavalo u medicini kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja, liječenje dizenterije, a vjerovalo se i da poboljšava mlijeko kod dojilja.


Štoviše, u drevnom Egiptu »špiljsko mlijeko« koristilo se za piling lica pa mnogi taj »pećinski proizvod« drže prvom takvom vrstom kozmetike.


Uza sve spomenuto, reći valja da je boravak u špilji – vrlo zdrav!


Naime, zahvaljujući prisustvu željezne rude hematita, voda u špilji je iznimne kakvoće, a zbog aerosola koji se nalazi u špilji, boravak u njoj samo pola sata pozitivno utječe na dišne puteve.