Kako do dulje sezone

Goranski čelnici podržali plan: ‘Mreža sanjkališta i malih skijališta realnija opcija od velikog sustava zasnježenja’

Marinko Krmpotić

Foto Danijela Pleše

Foto Danijela Pleše

I Gorani i župan složili su se da su sanjkališta i manja skijališta realnija opcija od skijališta koja zahtijevaju sustav zasnježenja, koji pak predstavlja veliko opterećenje za proračun lokalne samouprave. A osim o turizmu, bilo je riječi i o zimskom čišćenju prometnica te zdravstvu



LOKVE – Koliko Primorsko-goranska županija pomaže i koliko još može pomoći Gorskom kotaru bila je tema jučerašnje koordinacije goranskih čelnika kojoj je nazočio i župan Zlatko Komadina sa svojim suradnicima. U protekle četiri godine, istaknuo je župan u uvodnom dijelu sastanka, Primorsko-goranska županija iz svog je proračuna na područje Gorskog kotara uložila 170 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna bilo vezano isključivo za sredstva namijenjena goranskim lokalnim samoupravama.


– Tih 170 milijuna kuna je četiri puta više no što Gorski kotar daje u županijski proračun. No, Gorski kotar, kao i otoci, ima posebno mjesto u županijskom proračunu. Školstvo i zdravstvo naše su zakonom određene nadležnosti i za njih izdvajamo najviše, ali smo također jako puno uložili i u turističku i sportsku infrastrukturu. Upravo za nju vezana je i naša nova ideja za naredno mandatno razdoblje kad ćemo pokušati svakoj od devet goranskih lokalnih samouprava, ako to žele, pomoći u nabavi ratraka i tzv. baby lifta, odnosno minivučnice za sanjkaše i skijaše. Posljednja turistička zbivanja tijekom siječnja pokazala su nam da za sanjkalištima i manjim skijalištima postoji veliko zanimanje pa ćemo u tom smjeru i krenuti te za sljedeću sezonu pokušati stvoriti temelje za jednu takvu mrežu sanjkališta i eventualno manjih skijališta u Gorskom kotaru, rekao je Komadina, a dodatne informacije o toj ideji dao je i Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, rekavši da su projekti uređenja sanjkališta i manjih skijališta realnija opcija od velikih skijališta i zasnježenja.


Mreža sanjkališta


– Zasnježenje uvijek traži i rješavanje imovinskopravnih odnosa što zna trajati jako dugo, a isto tako predstavlja, ako ga se uspostavi, opterećenje za proračun lokalne samouprave. Zato smatramo da je bolje osmisliti mrežu sanjkališta i eventualno manjih skijališta pri čemu smo spremni pomoći nabavom ratraka i minivučnica, rekao je Krpan zamolivši goranske čelnike da s jednakim entuzijazmom s kojim traže pomoć od Županije, to isto čine i s državom koja ima puno više sredstava pa su, rekao je, odnosi takvi da na 1 milijun iz županijskog proračuna, ide 130 milijuna kuna državnog proračuna, što znači da se Gorskom kotaru puno bolje moglo pomoći da i država pomaže istom mjerom kao i Županija.




Tijekom rasprave najprije je gradonačelnik Delnica Ivica Knežević konstatirao kako se slaže s idejom o ulaganjima u sanjkališta i eventualno manja skijališta, ali i napomenuo da po njegovim proračunima zaposleni s područja Grada Delnica godišnje na temelju poreza i prireza na račun PGŽ-a uplate deset milijuna kuna, a dobiju tek malo više. Načelnik Općine Fužine David Bregovac predložio je novi sastanak na kojem bi se svi načelnici i predstavnici županije detaljnije dogovorili o projektu mreže sanjkališta i sufinanciranju nabave ratraka i malih vučnica, a Dragutin Crnković, načelnik Općine Brod Moravice, složio se s idejom nabave te infrastrukture za zimske sportove, ali i napomenuo da postoje važniji zadaci poput, u slučaju njegove općine, uređenja prometnice do Gornje Lamane Drage.


Mobilne ambulante


O bitnijim problemima od infrastrukture za zimske sportove govorio je i načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović istaknuvši da je temeljni problem Gorskog kotara loša demografska slika i ako tu ne dođe do promjene – i to u odnosu prema Gorskom kotaru sa županijske i državne razine – badava će biti sva infrastruktura. Konačan zaključak bio je da će goranski načelnici i gradonačelnici uskladiti svoje stavove i potrebe vezane za ideju o mreži sanjkališta te ih prenijeti Županiji nakon čega će se krenuti dalje u taj projekt.


U drugom dijelu jučerašnjeg radnog sastanka direktor Doma zdravlja PGŽ-a Vladimir Mozetič najavio je mogućnost nabave, i to kao prvi u Hrvatskoj, mobilnih ambulanti koje bi bile namijenjene Gorskom kotaru i otocima.


– Taj bi projekt bio realiziran kroz stopostotno financiranje EU-sredstvima, rekao je Mozetič, koji je na pitanje Tonija Štimca (Općina Lokve) o potrebi sudjelovanja goranskih lokalnih samouprava odgovorio da bi svakako bilo vrlo korisno da se kandidaturi Županije pridruže i goranske općine i gradovi jer tada mogućnost za dobivanje bespovratnih EU-sredstava raste.


Loša procjena


Završna točka dnevnog reda jučerašnje koordinacije goranskih čelnika bila je vezana za probleme nedostatka sredstava namijenjenih zimskom čišćenju prometnica. Naime, na temelju prošlogodišnjeg ugovora Hrvatske ceste platile su svim goranskim općinama i gradovima dogovorenu svotu, ali se ispostavilo da su troškovi bili znatno veći pa devet goranskih općina i gradova treba još nešto više od 2 milijuna kuna, od Vrbovskog, koje potražuje gotovo milijun, pa do Brod Moravica i Skrada, čiji su zahtjevi dvoznamenkasti. Budući da su Hrvatske ceste ispoštovale ugovor, Goranima ne preostaje drugo nego da ih zamole da im isplate i ostatak potrebne svote, a ubuduće, kako je predložio Damir Grgurić (Skrad), treba paziti da ugovori budu realni.


Realizacija uređenja sanjkališta i skijališta za tri godine


Na novinarsko pitanje može li Gorski kotar očekivati bar djelić onoga što je uloženo na Platak kroz dosadašnjih 70 milijuna kuna, pročelnik Krpan rekao je da će projekt mreže sanjkališta praćen donacijama ratraka i malih vučnica sigurno biti realiziran i to u roku od tri godine, a prvi koji će ih dobiti bit će Grad Čabar, čiji je gradonačelnik Kristijan Rajšel prvi i predložio kupnju ratraka i baby lifta za svoje područje, a potom su u Županiji to odlučili proširiti i na ostale goranske općine i gradove koji to žele. Dakle, sad imamo i obećanje i rok pa valja vidjeti što će od toga za tri godine biti realizirano.