Foto F. BRNELIĆ
Cilj radova nedaleko od izvora Rječine je unapređenje stanišnih uvjeta za riječnu faunu, posebice zaštićene vrste bjelonogog raka te autohtone pastrve koji teško preživljavaju sušne ljetne mjesece
povezane vijesti
JELENJE – Počeli su radovi na uklanjanju nanosa iz Črnog vira na gornjem toku Rječine u sklopu pilot-projekta obnove dijela riječnog korita. Cilj radova je unapređenje stanišnih uvjeta za riječnu faunu, posebice zaštićene vrste bjelonogog raka te autohtone pastrve koji teško preživljavaju sušne ljetne mjesece. Uklanjanjem nanosa i kamenog nabačaja iz ovog prirodno nastalog vira, riječna bi voda dobila mogućnost duljeg zadržavanja u koritu, a fauna dublje virove te pogodnije životne uvjete.
Zatrpana Rječina
Projekt se izvodi u suradnji investitora, Hrvatskih voda i međunarodne organizacije The Nature Conservancy, te županijske Javne ustanove Priroda koja sudjeluje u nadzoru, dok radove izvodi Vodogradnja Rijeka d.o.o.

Irma Popović Dujmović
Foto:Dean Miculinić
Kako je kazala Irma Popović Dujmović, biologinja iz organizacije The Nature Conservancy, projekt predstavlja mali korak koji bi trebao usmjeriti prema mjerama daljnje obnove korita Rječine.
– Sedimenta u Rječini ima jako puno i ne može se sav ukloniti, a htjeli smo krenuti s otklanjanjem na bar jednoj lokaciji jer virovi nestaju pod ogromnim kamenjem. Bit ove priče je vratiti i očuvati virove, a time i biološku raznolikost jer su virovi ti koji tijekom sušnog perioda godine čuvaju vodu i gdje opstaju životinjske vrste. Nadamo se da će efekt projekta biti pozitivan i da ćemo iz njega nešto naučiti. Problem s Dubokim jarkom i velikom količinom sedimenta koji s te lokacije dolazi u Rječinu ostaje, to je sljedeće o čemu ćemo razmišljati i pokušati taj problem riješiti zajedničkim snagama, kazala je Popović Dujmović.

Marko Modrić
Prema riječima Marka Modrića, ravnatelja Javne ustanove Priroda, jedan od glavnih ciljeva projekta je upravo praćenje količine nanosa te brzine kojom sediment zatrpava korito Rječine.
– Projekt nema veliki obuhvat, a njegova je poanta, pored stvaranja boljih uvjeta za preživljavanje životinjskog svijeta, rakova, vodozemaca i riba u sušnim razdobljima, da vidimo brzinu sedimentacije. Vir koji smo odabrali za pilot-projekt blizu je Dubokog jarka, pritoka Rječine, a njegovi rezultati će nam kroz vrijeme reći koliko smisla ima čistiti sediment iz korita, prije nego se sanira uzrok tog velikog pronosa sedimenta iz Dubokog jarka u Rječinu. Trenutno nas zanimaju egzaktni podaci o nanosima, a veliko klizište u Duboki jarak, čija sanacija zahtijeva veliki projekt u nadležnosti Hrvatskih voda, ne može se riješiti preko noći, rekao je Modrić.

Kako su kazali naši sugovornici, nanosi i sediment uklonjeni iz Črnoga vira dehidrirat će se na obližnjoj lokaciji, a zatim transportirati na trajno odlagalište.
Alarmantna situacija
Projekt je pozdravila i Udruga Spasimo Ričinu čiji je čelnik Renato Juretić istaknuo kako je situacija kada je fauna Rječine u pitanju alarmantna.
– Nakon našega dugogodišnjeg truda, dela i apeliranja, konačno sej počelo delat na obnovi korita ka je nužna aš život v Ričini više ne more čekat. Ovi radovi tribali bi bit tek početak onega ča rabi storit da bi Ričina prodisala i da bi njeja fauna preživela ovakove suše. Rabi ulagat još naporih da bi se Ričina prestala gjedat na tehnicistički način i isključivo čez čovikovu korist. Njoj se rabi posvetit holistički kako bi zavavik napustili štetne prakse kot čaj betonizacija korita, aš ako je zdrava Ričina, bit će i zdravo se okol nje, uključujući i judi, rekao je Juretić.

Renato Juretić
Foto Dean Miculinić