Procjena, umanjivanje i upravljanje geološkim hazardom na području Kvarnera u fokusu je istraživanja i projektnog financiranja Građevinskog fakulteta u Rijeci još od 2007. godine, kada su započela istraživanja u jadranskom priobalju, razrada metodologije procjene geohazarda i ranjivosti obala, na projektu prof. Čedomira Benca.

Na Katedri za geotehniku i dalje su vrlo aktivni i umirovljeni professori emeritusi, prof. Čedomir Benac i prof. Ivan Vrkljan, nekadašnji potpredsjednik Međunarodnog društva za mehaniku stijena i predsjednik Hrvatskog geotehničkog društva, koji i dalje doprinose svojim znanstvenim radom i istraživanjima. Posebno važno je imenovanje, nedavno umirovljenog, prof. dr. sc. Željka Arbanasa, koji je s početkom 2024. godine imenovan predsjednikom Međunarodnog konzorcija za klizišta za trogodišnji mandat. Danas se na katedri znanstveno istraživačkim i nastavnim radom, bave izv. prof. dr. sc. Sanja Dugonjić Jovančević, izv. prof. dr. sc. Leo Matešić, izv. prof. dr. sc. Vedran Jagodnik, izv. prof. dr. sc. Martina Vivoda Prodan, doc. dr. sc. Petra Jagodnik, doc. dr. sc. Josip Peranić i asistent Davor Marušić.

U Laboratoriju za geotehniku zaposlen je jedan tehnički suradnik, Juraj Stella. Još od njezina osnutka, članovi katedre daju izniman doprinos radu Hrvatske grupe za klizišta. Međunarodni konzorcij za klizišta četiri puta za redom, proglasio je Hrvatsku grupu za klizišta, koju uz riječke geotehničare čine istraživači s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, Svjetskim centrom izvrsnosti za umanjivanje opasnosti od klizišta. Za razdoblje od 2020. do 2023. godine, grupa je evaluirana visokim 3. mjestom, a ispred brojnih drugih svjetski poznatih sveučilišta i institucija. U rezultatima rada i razvoju katedre sudjelovali su i brojni drugi istraživači, studenti i doktorandi.

Članovi katedre, Foto: Duje Kalajzić

Fizički model za istraživanje klizišta

U fokusu istraživačkog rada katedre su teme pokretača i mehanizama nastanka klizišta pokrenutih oborinama i potresima, razvoj mjera ublažavanja i prevencije geohazarda, uspostava sustava za monitoring klizišta, primjena daljinskih metoda u istraživanju, monitoringu, litološkom i geomorfološkom kartiranju, izrada karata podložnosti, hazarda i rizika na klizanje, fizičko modeliranje ponašanja klizišta u statičkim i dinamičkim uvjetima, istraživanje procesa likvefakcije, istraživanje utjecaja klimatskih promjena na pojavu geohazarda i brojne druge. U sklopu projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, istraživačka grupa dobila je na raspolaganje suvremeno opremljen Laboratorij za geotehniku koji je aktivan u svojim istraživanjima i stručnim uslugama za gospodarstvo i zajednicu.

U razdoblju od 2018. do 2022. godine na Građevinskom fakultetu u Rijeci provodio se četverogodišnji istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost »Fizičko modeliranje ponašanja konstrukcija za sanaciju klizišta u uvjetima statičkih i seizmičkih djelovanja«. Jedan od glavnih ciljeva projekta, koji je vodio prof. dr. sc. Željko Arbanas, bio je razviti platforme koje omogućuju proučavanje ponašanja fizičkih modela klizišta izloženih statičkim (oborine) i seizmičkim (potresi) uvjetima opterećenja.

Iako su fizički i numerički modeli našli široku primjenu u proučavanju mehanizama koji dovode do inicijacije klizišta te daljnjeg razvoja i propagacije nestabilnosti, posebnost ovog istraživanja bila je u ispitivanju modela s uključenim različitim vrstama sanacijskih mjera. Rezultati pokusa provedenih na umanjenim modelima kosina, opremljenih naprednom mrežom senzora koji pružaju uvid u cjelokupni hidromehanički odziv modela izloženih statičkim (kontroliranim simulatorom oborina) i dinamičkim uvjetima opterećenja (vibroplatforme za simulaciju potresa), s i bez implementiranih umanjenih konstrukcijskih elemenata precizno izrađenih pomoću 3D printera, omogućavaju bolje razumijevanje ponašanja konstrukcija za sanaciju klizišta i predstavljaju osnovu za nove pristupe racionalnijem projektiranju sanacijskih konstrukcija u inženjerskoj praksi.

U sklopu projekta u ožujku 2022. godine organiziran je 5. regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji. Međunarodni skup okupio je 85 sudionika iz 13 zemalja. Iskustvo i znanje stečeno tijekom projekta omogućili su prijavu nekoliko manjih nacionalnih i međunarodnih istraživačkih projekata, kao i pripremu projektnih prijedloga te formiranje istraživačkih timova za nadmetanje na većim, kompetitivnim nacionalnim i međunarodnim natječajima za financiranje znanstvenih istraživanja.

Fizički model klizišta razvijen u sklopu HRZZ projekta, Foto: Građevinski fakultet

Međunarodna suradnja i budući planovi

Kroz spomenuta istraživanja i projekte istraživačka grupa povezala se s institucijama i istraživačima iz cijelog svijeta. Najčvršća suradnja ostvarena unutar Hrvatske je suradnja s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom. Ostvarena je intenzivna suradnja s Disaster Prevention Research Institute (University Kyoto, Japan). Od međunarodnih suradnji treba istaknuti višegodišnju suradnju sa Sveučilištem u Salernu, Sveučilištem u Ljubljani i Firenzi, kao i nedavno ostvarene suradnje sa Sveučilištem Udine i Iowa State University. Ove godine održan je i 1. CRO-AT meeting s Institutom za geotehniku pri Technische Universität Wien. Posebno značajna suradnja pokrenula se s talijanskim Istraživačkim institutom za geo-hidrogeološku zaštitu, Instituto di Ricerca per la Protezione Idrogeologica, koji je jedan od vodećih svjetskih centara u istraživanjima geohazarda.

Uz podršku Međunarodnog društva za mehaniku tla i geotehničko inženjerstvo (ISSMGE) i Hrvatskog geotehničkog društva organizirat će se u Rijeci , u rujnu 2025. godine, 29. Europska konferencija za mlade geotehničare na kojoj se očekuje preko 50 sudionika iz Europe s prezentacijom svojih znanstvenih i stručnih radova.