Žućkaste naslage koje se pojavljuju oko očiju možda nisu samo estetski problem, a nova istraživanja pokazuju da bi mogla biti povezana s većim kratkoročnim i dugoročnim rizikom od srčanog i moždanog udara, čak i kod ljudi koji nemaju povišene masnoće u krvi.

Ateroskleroza, odnosno nakupljanje masnih naslaga u stijenkama arterija, jedan je od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara. Problem je što se često razvija godinama bez jasnih simptoma, sve dok ne dođe do ozbiljnog zdravstvenog događaja.

Zato znanstvenici pokušavaju pronaći znakove koji bi liječnicima mogli pomoći da osobe s povećanim rizikom prepoznaju ranije.

Jedan od mogućih pokazatelja nalazi se – oko očiju.

Riječ je o ksantelazmi, žućkastim, blago izdignutim naslagama koje se najčešće pojavljuju na kapcima. Nastaju kada se imunološke stanice, odnosno makrofagi, napune kolesterolom i drugim masnoćama.

Ksantelazma je često povezana s povišenom razinom kolesterola u krvi, ali to nije uvijek slučaj.

Velika razlika u riziku od udara

Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford analizirali su zdravstvene podatke 17.925 osoba s dijagnosticiranom ksantelazmom i usporedili ih s jednakim brojem osoba koje su imale prezbiopiju, odnosno dobnu dalekovidnost.

U prvoj godini praćenja srčani udar doživjelo je 1 posto osoba s ksantelazmom, odnosno 178 pacijenata. U kontrolnoj skupini srčani udar zabilježen je kod 0,35 posto ljudi, odnosno njih 63.

Slična razlika zabilježena je i kod moždanog udara. U skupini s ksantelazmom moždani udar doživjelo je 0,95 posto ispitanika, u usporedbi s 0,3 posto u kontrolnoj skupini.

Kod prolaznog ishemijskog napada, poznatog kao TIA ili “mini-moždani udar“, omjer je bio 0,6 prema 0,19 posto. Iako su apsolutni postoci relativno niski, osobe s ksantelazmom imale su višestruko veći rizik.

Povezanost se zadržala i nakon deset godina

Razlika između skupina s vremenom se nešto smanjivala, ali je povećani rizik ostao vidljiv i nakon pet i deset godina praćenja.

Zanimljivo je da je učestalost kardiovaskularnih događaja među osobama s ksantelazmom bila slična bez obzira na to jesu li imale abnormalno visoke razine masnoća u krvi.

To sugerira da povišeni kolesterol nije jedino moguće objašnjenje povezanosti.

“Ksantelazma je povezana s većom kratkoročnom i dugoročnom učestalošću velikih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja, sve do deset godina”, navode istraživači u radu objavljenom u časopisu Atherosclerosis.

Naslage ne uzrokuju srčani udar

Važno je naglasiti da istraživanje ne pokazuje da ksantelazma uzrokuje srčani ili moždani udar. Riječ je tek o povezanosti koja bi mogla biti korisna liječnicima pri procjeni rizika.

Istraživači smatraju da bi osobe s ksantelazmom mogle imati koristi od detaljnije procjene kardiovaskularnog zdravlja, osobito zato što se te promjene često otkriju tijekom dermatoloških ili očnih pregleda.

“Većina pacijenata s ksantelazmom dolazi dermatolozima zbog estetskih razloga, dok istodobno mogu imati nedijagnosticirane ili nekontrolirane kardiovaskularne čimbenike rizika”, upozoravaju autori.