U SAD-u je uspješno izveden revolucionarni kirurški zahvat koji budi nadu svim pacijentima s oštećenjima organa: 57-godišnjem muškarcu s po život opasnom srčanom bolešću ugrađeno je srce genetski modificirane svinje.

Riječ je o prvoj uspješnoj transplantaciji svinjskog srca u ljudsko biće, a osmosatna operacija izvedena je u petak u Baltimoreu, javlja New York Times.

Pacijent David Bennett Sr. iz Marylanda osjeća se dobro, izvijestili su kirurzi Medicinskog centra Sveučilišta Maryland.

To je njegovo srce

“Stvara puls, stvara pritisak, to je njegovo srce”, rekao je dr. Bartley Griffith, direktor programa transplantacije srca u medicinskom centru, koji je izveo operaciju.

“Radi i izgleda normalno. Oduševljeni smo, ali ne znamo što će nam donijeti sutra. Ovo nikada prije nije učinjeno”, dodaje.

Prošle godine je oko 41.354 Amerikanaca dobilo transplantirani organ, a više od polovice njih dobilo je bubrege, prema United Network for Organ Sharing, neprofitnoj organizaciji koja koordinira napore u nabavi organa u zemlji.

No, postoji akutni nedostatak organa, a svaki dan umire desetak ljudi s popisa. Ukuono 3.817 Amerikanaca prošle je godine primilo ljudska srca darivatelja kao zamjenu, više nego ikad prije, no potencijalna potražnja je i dalje veća.

Grozničav razvoj i prijelomni događaj

Znanstvenici su grozničavo radili na razvoju svinja čije organe ljudsko tijelo ne bi odbacilo. Istraživački napori ubrzani su u prošlom desetljeću zahvaljujući novim tehnologijama za usađivanje gena i kloniranje.

Ova transplantacija srca izvedena je samo nekoliko mjeseci nakon što su kirurzi u New Yorku uspješno pričvrstili bubreg genetski modificirane svinje na moždano mrtvu osobu.

Istraživači se nadaju da će ovakvi postupci pokrenuti novu eru u medicini i stvoriti budućnost u kojem ljudi više neće morati čekati na presađivanje organa.

“Ovo je prijelomni događaj”, rekao je dr. David Klassen, glavni medicinski službenik Ujedinjene mreže za dijeljenje organa, koji je prije bio transplantacijski kirurg na Sveučilištu Maryland.

“Počinju se otvarati vrata koja će, vjerujem, dovesti do velikih promjena u načinu na koji liječimo zatajenje organa”, ističe.

No, dodao je da postoje mnoge prepreke koje treba prevladati prije nego što se takav postupak može široko primijeniti.

Skreće pozornost na to da do odbacivanja organa zna doći čak i kada se transplantira dobro usklađeni bubreg ljudskog donora.

“Ovakvi događaji mogu izgledati dramatično u medijskim izvještajima, no važno je imati na umu da je potrebno puno vremena dok ovakvi kirurški zahvati ne postanu uobičajeni”, rekao je.

Nezaboravan i prilično čudan razgovor

U ovom konkretnom slučaju pacijent David Bennett Sr.  odlučio se na rizik eksperimentalnog liječenje, jer drugog izbora nije imao – umro bi bez novog srca.

Iscrpio je druge tretmane i jednostavno bio previše bolestan da bi se kvalificirao za srce darivatelja. Njegova prognoza je neizvjesna. Još uvijek je povezan aparatom za premosnicu srce-pluća, koji ga je održavao na životu prije operacije.

No, to nije neuobičajeno za novog primatelja presađenog srca, rekli su stručnjaci. Njegovo novo srce funkcionira i već obavlja većinu posla. Njegovi liječnici najavljuju – već u utorak mogao bi biti skinut s aparata.

Bennettovo stanje se pomno prati, pazi se na moguće znakove da njegovo tijelo odbacuje novi organ. No, prvih kritičnih 48 sati prošlo je bez incidenta.

Pacijenta se nadzire i zbog infekcija, postoji rizik, premda mali, svinjskog retrovirusa, koji se može prenijeti na ljude.

“Moj je izbor bio – ili umrijeti ili napraviti ovu transplantaciju”, izjavio je David Bennett Sr. prije operacije.

“Želim živjeti. Svjestan sam svih rizika ove operacije, ali to je zadnji izbor koji imam”, dodao je.

Dr. Bartley Griffith  prisjeća se da je s Bennettom vodio nezaboravan i “prilično čudan” razgovor kad je s njim krenuo na eksperimentalan tretman sredinom prosinca.

“Rekao sam mu: ne možemo vam dati ljudsko srce, ne ispunjavate uvjete. No, možda možemo upotrijebiti životinju, svinju. To nikada prije nije učijneno, ali mislimo da to možemo. Nisam bio siguran da me razumije.

Onda me je pitao: Pa, hoću li umrijeti?”, prisjeća se dr. Griffith.

Što je ksenotransplantacija?

Ksenotransplantacija, proces presađivanja ili presađivanja organa ili tkiva sa životinja na ljude, ima dugu povijest. Napori korištenja krvi i kože životinja sežu stotinama godina unatrag.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća bubrezi čimpanze presađeni su nekim ljudskim pacijentima, ali najdulje je primatelj živio devet mjeseci. Godine 1983. srce pavijana je presađeno u bebu poznato kao Baby Fae, ali je umrla 20 dana kasnije.

Svinje imaju prednosti u odnosu na primate za nabavu organa, jer ih je lakše odgajati i dostići veličinu odrasle osobe za šest mjeseci. Svinjski srčani zalisci rutinski se presađuju ljudima, a neki pacijenti s dijabetesom dobili su stanice svinjske gušterače.

Svinjska koža također se koristila kao privremeni transplantat za pacijente s opeklinama.

Dvije novije tehnologije – uređivanje gena i kloniranje – donijele su genetski promijenjene organe svinja, za koje je manje vjerojatno da će ih ljudi odbaciti.

Svinjska srca uspješno je presadio u babune dr. Muhammad Mohiuddin, profesor kirurgije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Maryland koji je s dr. Griffithom uspostavio program ksenotransplantacije srca i njegov je znanstveni direktor.

No, zabrinutost za sigurnost i strah od izazivanja opasnog imunološkog odgovora koji može biti opasan po život, donedavno su onemogućili njihovu upotrebu kod ljudi.

Dr. Jay Fishman, pomoćnik direktora transplantacijskog centra u Općoj bolnici Massachusetts, rekao je da korištenje svinjskih organa pruža mogućnost izvođenja genetskih manipulacija, daje potrebno vrijeme za provođenje boljeg probira zaraznih bolesti, kao i mogućnost novog organa u vrijeme koje je pacijentu potrebno.

“Izazovi sigurno postoje, ali i prilike”, rekao je.

Kako je svinja genetski modificirana?

Srce  presađeno Davidu Bennettu potječe od genetski modificirane svinje koju je uzgojio Revivicor, tvrtka za regenerativnu medicinu sa sjedištem u Virginiji.

Svinja je imala deset genetskih modifikacija. Četiri gena su nokautirana ili inaktivirana, uključujući i onaj koji kodira molekulu koja uzrokuje agresivan odgovor ljudskog odbacivanja.

Gen za rast također je inaktiviran kako bi se spriječilo da svinjsko srce nastavi rasti nakon što je implantirano, rekao je dr. Mohiuddin, koji je zajedno s dr. Griffithom proveo većinu istraživanja koja su dovela do transplantacije.

Osim toga, šest ljudskih gena umetnuto je u genom svinje donora – ove modifikacije su osmišljene kako bi svinjski organi bili podnošljiviji za ljudski imunološki sustav.

Tim je koristio novi eksperimentalni lijek koji je dijelom razvio dr. Mohiuddin, a proizvodi Kiniksa Pharmaceuticals, kako bi suzbio imunološki sustav i spriječio odbacivanje.

Kako je srce počelo “životinjski stiskati”

Također je koristio novi stroj za perfuziju kako bi svinjsko srce sačuvalo do operacije.

Američka federalna Uprava za hranu i lijekove (FDA) intenzivno je radila na ovom slučaju, kirurzima je dala hitno odobrenje za operaciju u novogodišnjoj noći.

Kirurzi su se suočili s nizom neočekivanih problema pri operaciji. No, čim je tim uklonio stezaljku koja je ograničavala dotok krvi u organ, “srce je odmah krenulo i počelo životinjski stiskati”.

Kada je David Bennett Sr. prvi put rekao svom sinu Davidu Bennettu Jr. o nadolazećoj transplantaciji, mlađi Bennett je ostao zbunjen.

“U početku mu nisam vjerovao”, rekao je mlađi gospodin Bennett.

“Bio je u bolnici mjesec dana ili više i mislio sam da možda halucinira. Mislio sam da tako nešto nikako nije moguće. Kad sam ga konačno shvatio pomislio sam: čovječe, on će biti prvi kojem su to ikad napravili”, ispričao je njegov sin, prenosi New York Times.