»Izgledi da ćemo uskoro vidjeti nešto drugo tako uzbudljivo sve su manji i manji«, kaže fizičarka Paulie Gagnon iz ženevskog CERN-a u čijem je velikom hadronskom sudaraču pronađena ta čestica
»Izgledi da ćemo uskoro vidjeti nešto drugo tako uzbudljivo sve su manji i manji«, kaže fizičarka Paulie Gagnon iz ženevskog CERN-a u čijem je velikom hadronskom sudaraču pronađena ta čestica.
Američki znanstvenik Peter Woit kaže u svom blogu da je otkriće Higgsova bozona u svojoj naravi toliko unutar očekivanog da je obeshrabrilo znanstvenike koji su se nadali uvidu u nove horizonte koji oduzimaju dah.
Takav zaključak dijele mnogi analitičari podataka prikupljenih u sudaraču u posljednje tri godine i stoga se nade u nova otkrića u tom stroju vezana uz egzotična područja poput tamne tvari ili supersimetričnih čestica pomiču do iza 2015. godine.
Neki su se fizičari nadali da će čestica koja je konačno pronađena biti nešto izvan tzv. Standardnog modela elementarnih čestica, pružajući nove putove u znanstveno-fantastični svijet »nove fizike« i svijet novih čestica u kojem su tamna tvar, koja je nevidljiva i čini oko 25 posto svemira, i teorija supersimetrije koja kaže da sve čestice imaju svoje dosad neviđene vrlo teške parove, na vrhu popisa nakon pronalaska Higgsova bozona.
Obje teorije integralni su dio koncepta »nove fizike« koji bi trebao saznanja o tomu kako funkcionira svemir odvesti korak dalje od tzv. Standardnog modela.
Malo je ili gotovo ništa kontroverzija oko tamne tvari čije se postojanje izvodi iz njegova gravitacijskog utjecaja na vidljive galaktike, zvijezde i planete koji čine manje od četiri posto svemira.
No teorija supersimetrije je kontroverzna i dok ju dio znanstvenika podržava drugi ju odbacuju kao fantaziju poput teorije struna – teorije koja objašnjava kako je svemir sazdan i što ga drži na okupu.
»Čini se da moramo čekati do 2015. i više razine energije. To će biti presudno za supersimetriju«, kaže znanstvenik Oliver Buchmueller sa CERN-a.
