U potrazi za ljudskim ponašanjem

Konektomija traži odgovor o svijesti

Jasmin Klarić

Ukupno 40 milijuna dolara dobila je ekipa s Harvarda da krene razjasniti sve veze među ljudskim neuronima, što bi na kraju zapravo trebalo razjasniti svijest i misao



Što je, uopće, misao, i što je svijest, dva su pitanja koja se nalaze na listi onih koje čovječanstvo naziva temeljnima, možda i zbog toga što je na njih tako teško naći odgovor. Znanost bi se odgovorima na dva spomenuta pitanja, međutim, uskoro mogla značajno približiti.


Ime znanstvene discipline u nastajanju je konektomija, a cilj joj je da prikaže i objasni sve veze između neurona u čovjekovom mozgu. Koliko je to “jednostavan” posao, može poslužiti usporedba sa Facebookom, naime jedan petabajt memorije treba Facebooku za 40 milijardi fotografija svojih korisnika. Taj isti jedan petabajt memorije će trebati za slike potrebne za simulaciju svih neuronskih veza u mišjem mozgu. Ali ne cijelom, već u samo jednoj kockici veličine jednog milimetra. Pritom, dok mišji mozak ima 100 milijuna neurona, ljudski ih ima 100 – milijardi.


No, da se počelo raditi na konektomu, slici svih neuronskih veza u cijelom mozgu – počelo se. Još prošle godine je američki Nacionalni institut za zdravstvo timovima koji se bave konektomijom odobrio 40 milijuna dolara državne subvencije za istraživanja.Jedan od tih timova vodi dr. Jeff Lichtman na Harvardu i oni uz pomoć najmoćnijih elektronskih mikroskopa režu komadić po komadić mišjeg mozga nastojeći rekonstruirati sve neuronske veze između njih. Ono što rade je, kako objašnjavaju, vrlo slično pokušaju da se objasni ljudski genom, samo bi se sada osim osobina koje se prenose nasljeđivanjem, mogao pronaći odgovor na pitanje kako se stvara i čuva ljudsko sjećanje, te osobine i vještine koje se razvijaju iskustvom.

“Sa genima ste rođeni, oni se kasnije ne mijenjaju”, kazao je za New York Times H. Sebastian Seung, profesor kompjuterske neurologije sa MIT-a, “no konektom je proizvod i vaših gena i iskustava”.