iStock
povezane vijesti
Tri od četiri današnja stanovnika Zemlje će se u iduća dva desetljeća suočiti s ekstremnim vremenskim promjenama, predviđa nova studija.
“U najboljem slučaju, računamo da će brze promjene utjecati na 1,5 milijardi ljudi”, kaže fizičar Bjørn Samset iz Centra za međunarodna istraživanja klime (CICERO) u Norveškoj. Navodi da bi se niža procjena mogla postići samo dramatičnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
Primjere ono što nas čeka – fatalni požari, poplave, oluje i suša – već smo osjetili i proživjeli. Podaci europske klimatske službe Copernicus pokazuju da je Zemlja upravo imala najtoplije ljeto na sjevernoj hemisferi dosad. Prethodni rekord bio je tek prošle godine. I južna hemisfera proživljava rekordno toplu zimu.
“Kao ljudi koji žive u ratnoj zoni sa stalnim detonacijama bombi, postali smo gluhi na ono što bi trebala biti zvona za uzbunu”, komentira klimatska znanstvenica Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime.
Novi modeli sugeriraju da će se daljnje ekstremne vremenske promjene dogoditi čak i brže nego što smo očekivali.
“Toplinski valovi mogu uzrokovati toplinski stres i prekomjernu smrtnost ljudi i životinja, stres za ekosustave, smanjene poljoprivredne prinose, poteškoće u hlađenju elektrana i poremećaje u transportu. Slično tome, ekstremne količine oborina mogu dovesti do poplava i oštećenja naselja, infrastrukture, usjeva i ekosustava, povećane erozije i smanjene kvalitete vode, dodaje.
Procjena je da bi se s najvećim vremenskim ekstremima suočiti stanovnici tropskih i subtropskih krajeva. U njima i inače živi najveći dio svjetske populacije.