Nezamijećeni ekološki problem

I za 10 godina 3 milijarde ljudi će i dalje kuhati na zagađujuće energente kao što su ugljen i petrolej

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Vidljiv je globalni napredak po kojem je uporaba zagađujućih goriva za kuhanje u padu, no taj napredak poništava supsaharska Afrika u kojoj na godišnjoj razini u desetinama milijuna raste broj onih koji kuhaju na energentima koji zagađuju



Prije 30 godina 53 posto svjetskog stanovništva od kuće je kuhalo na goriva koja zagađuju atmosferu. Taj postotak s prošlom godinom je pao na 36 posto, no stručnjaci smatraju da do 2030. godine neće biti bitnih pomaka po tom pitanju.


Nova studija, koju su proveli britanski istraživači i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), procijenila je da će nešto manje od 3 milijarde ljudi u svijetu i 2030. godine uglavnom koristiti zagađujuća goriva poput drva, ugljena i petroleja. Najveća koncentracija takvog stanovništva nalazit će se u supsaharskoj Africi, njih oko milijardu.


U ovom slučaju stručnjaci ne upozoravaju toliko na problem zagađivanja atmosfere globalno, iako i taj aspekt nije zanemariv, već prije svega što spomenuta goriva predstavljaju potencijalni zdravstveni problem  u samim domovima. Pa se spominje trajna izloženost zagađenju koja povećava rizik od srčanih bolesti, upale pluća, kancera pluća i moždanih udara, između ostalog. Koliki je to problem sugeriraju i izvješća WHO-a i drugih institucija koja onečišćenju zraka u kućanstvu korištenjem drva i ugljena pripisuju milijune smrtnih slučajeva godišnje, što je usporedivo s brojem smrtnih slučajeva od onečišćenja vanjskog zraka.




U danas objavljenoj studiji u publikaciji Nature Communications, vodeći autor Dr. Oliver Stoner koji je istraživanja proveo dok je radio na Exeter sveučilištu, kaže kako je vidljiv globalni napredak po kojem je uporaba zagađujućih goriva za kuhanje u padu, no taj napredak poništava supsaharska Afrika u kojoj na godišnjoj razini u desetinama milijuna raste broj onih koji kuhaju na energentima koji zagađuju, prvenstveno zbog sve veće uporabe petroleja i ugljena koji cijeli svijet ubrzano odbacuje.


Ilustracija: Nature Communications

“Ubrzavanje pristupa čistim energentima za kuhanje mora biti svjetski razvojni prioritet. Osiguravanje trajnog usvajanja čistih rješenja za kuhanje može spriječiti bolesti i poboljšati egzistenciju najsiromašnijeg stanovništva, kao i zaštititi našu klimu.” – zaključak je Heather Adair-Rohani, koautorica istraživanja i tehnička voditeljica za zdravlje i energiju u Odjelu za okoliš, klimatske promjene i zdravlje u sjedištu WHO-a u Ženevi.


No, kako to postići? Istraživanje čija predikcija da će 2030. godine trećina svjetskog stanovništva i dalje kuhati na petrolej i ugljen, sugerira da je globalna politika u još jednom slučaju podbacila i da konkretnog rješenja nema na pomolu. Zaključak istraživača u studiji da globalni lideri i kreatori politika moraju u skoroj budućnosti napraviti značajan napredak kako bi pomogli u borbi protiv zdravstvenih i ekoloških rizika zagađenja zraka u kućanstvu, u tom je smislu samo lijepa želja i mrtvo slovo na papiru.