NASA je pristala na privatne letove i privatni brodovi lansirat će se s njihovog uzletišta Cape Canaveral. Brodovi će najprije nositi teret, kasnije i putnike. Amerikanci su zaključili da im je jeftinije i domoljubnije prihvatiti privatni kapital nego plaćati Rusima
Remekdjelo i jedan od najistaknutijih filmova SF žanra svih vremena Stanleya Kubricka »2001: Odiseja u svemiru«, dobiva ovih dana svoju realnu inačicu, pošto je NASA pristala na privatne letove u svemir. »Presijecanje vrpce« je predviđeno za 30. studenoga, kada bi u svemir trebao poći prvi privatni brod. Slavni film je snimljen 1968. i obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na život na Zemlji. Znan po svom realizmu, revolucionarnim specijalnim efektima i simboličnoj priči, a »2001: Odiseja u svemiru« se nalazi i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com. Film je, pogotovo za svoje vrijem s puno većim pretenzijama od skorašnje svemirske stvarnosti. U njemu četiri milijuna godina prije Krista, majmuni na Zemlji pronalaze neobični crni monolit. Uskoro jedan od njih uzme kost mrtve životinje i koristi je kao alat, ali i oružje i evolucija čovjeka može započeti. Dvije tisuće godina poslije Krista, naučnici pronalaze još jedan monolit u krateru Clavius, američkom teritoriju na Mjesecu. Monolit odašilje neobične radio – valove prema Jupiteru. Osamnaest mjeseci kasnije, svemirski brod »Discovery« poslat je na Jupiter pratiti signal i otkriti mu uzrok.
Tehnologija i čovjek
Posadu čine dr. Frank Poolman (Gary Lockwood) i dr Dave Bowman (Kier Dullea), a tri člana posade u stanju su hibernacije kako bi se uštedjelo na hrani i njihovoj energiji. Rad njihovih organa nadgleda H.A.L. 9000, šesti član posade. Hal (glas daje Douglas Rain) je ultraračunar koji je u stanju reproducirati i obavljati većinu funkcija ljudskog mozga, ali puno brže. Nepogrešiv je i ujedno najvažniji faktor cijele misije. Mnogi ljudi misle da je film snimljen prema istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea, ali istina je, da je film sniman istovremeno kada je pisana i knjiga, s tim da Clarkenije svjestan činjenice da je sve bilo upravljano s Kubrickove strane, bez obzira na to što je on napisao knjigu, tvrdnja je Davora Pavlovića u »Nezavisnim novinama « iz siječnja 2008. godine. Knjiga sadrži neke činjenice koje su izostavljene u filmu i na taj ga način nadopunjuje. Zbog kompleksnosti filma, Kubricka su često ispitivali o »Odiseji«. Uvijek je odbijao govoriti o njezinu značenju, govoreći da je ispravno ono što sami shvatimo. Tematika filma je beskrajna, govori o utjecaju tehnologije na čovjeka, o tome kako čovjek postaje rob vlastitim pomagalima i o tome kako čovjek mora evoluirati kako bi mogao upoznati, istražiti i osvojiti svemir. Koliko su evoluirali skorašnji »svemirski turisti«, pitanje je za sebe. Hal je oličenje stroja kojem ljudi postaju robovi.
Rusi lansiraju svojevrsni hotel u svemiru, istaknuta je i cijena. Za pet noći »tamo daleko među zvijezdama«, uz hranu i pogled na Zemlju, treba platiti 675 tisuća eura. Riječ je o paketu koji nudi ruska »Orbital Technology« najavljujući ovaj izlet s ciljem na 350 kilometara iznad zemlje, što je u biti na razini na kojoj oko naše planete kruži Međunarodna Svemirska Postaja. Riječ je o letjelici u kojoj će gosti imati dostojan komfor. Kapacitet je za sedmero posjetitelja a ti turisti će na lice mjesta doći poslije dva dana leta kapsulom »Sojuz«. Tko bi se eventualno »sam snašao uza prijevoz« do ovog svemirskog izletišta, platio bi samo 110 tisuća eura. za razliku od MSP-a, u ovom hotelu je moguće tuširanje, korištenje kreveta u vertikalnom i horizontalnom položaju (u MSP-u se noći u vrećama za spavanje obješenima o zidove) i disanje pročišćenog zraka. »Orbital Technology« planira otvaranje hotela za 2016. godinu iako mnogi misle da je sve ovo samo projekt »na papiru«. Razlog je u činjenici da još ne postoje strukture koje mogu istovremeno držati pod kontrolom istovremeno dvije orbitalne postaje.
»Zeleni signal«
Sada je O. K. kojeg je dala NASA označio početak »2011: Odiseja u svemiru«, samo što će za početak »radijus kretanja« biti znatno suženiji nego u slavnom filmu. Uglavnom, privatne tvrtke će idućih mjeseci brodovima iz vlastite proizvodnje nastojati spojiti Zemlju sa Međunarodnom Svemirskom Postajom. Isprva će te brodice prevoziti razne materijale, poslije i znatiželjne putnike. Svako zato ima i svoje zašto, u ovom slučaju je »zeleni signal« privatnicima uzrokovan smanjenim proračunom slavne američke Agencije, koja si više ne može priuštiti gradnju nove kapsule. Za putovanja njezinih astronauta bila je prisiljena unajmljivati mjesta na letjelicama ruskog »Sojuza«. Za takva je putovanja potrošeno 50 milijuna dolara. Osim toga NASA nije ostvarila san, pošto nije našla nasljednika »Shuttleu«, koji je nedavno »umirovljen«. Nije da nije bilo pokušaja konstruiranja nečeg sličnog, ali su tehničke teškoće i naravno, troškovi, bili odlučujući prilikom odustajanja od namjere. U taj zrakoprazni prosto su uskočile privatne tvrtke, koje u debaklu NASE, kako smatra »La Repubblica«, vide šansu za svoju zaradu. Pitajući se zbog čega davati tolike silne novce Rusiji, kada se letjelice može napraviti negdje bliže domu. Stoga je što iz domoljubnih, što iz gospodarskih razloga, svemirska utrka postala novi međunarodni unosni biznis.
Jednostavne letjelice
Riječ je o vrlo bogatim poduzetnicima, koji su se prihvatili investiranja u konstruiranje svemirskih letjelica i to čim jednostavnijih, slični onoj koja je 1969. godine podigla prvog čovjeka na Mjesec. Riječ je o svemirskim prijevoznim sredstvima, koja omogućavaju prijevoz do međunarodne postaje i povratak doma sa čim većom sigurnošću, jednostavnošću i to čim jeftinije. U prvom planu je kompanija »Space X«, koju je osnovao južnoafrički milijarder Elon Musk. Uvevši sustav plaćanja online »Space X« je već spremna lansirati vlastitu raketu »Falcon 9« s kapsulom »Dragon« prema spomenutoj Međunarodnoj Svemirskoj postaji i to već 30. studenoga. Digla bi se s Cape Canaverala. Unatoč malom broju pokusnih letova, ovu raketu smatraju strojem od povjerenja, biti će to najmoćniji svemirski brod od vremena »Saturna 5« koji je ponio »Apolo 11« s Neilom Armstrongom, Michaelom Collinsom i Edwinom Aldrinom na put do Mjeseca. Osim »Space X« u redu za put do Međunarodne Postaje je stala i »Orbital Sciences Corporation«, koja gradi letjelicu »Taurus 2« sposobnu za prijevoz tereta do tog svemirskog odredišta iz lansirne baze u Cape Canaveralu. Prvo lansiranje je raketom »Taurus 2« predviđeno 2012. godine.
Centar, koji će za komercijalne letove koristiti kompanija »Virgin« Richarda Bransona u posljednjoj je fazi gradnje. Svemirska luka »Spaceport America« bit će u upotrebi od 2013. kada se očekuju prvi komercijalni letovi u orbitu. Nalazi se u Novom Meksiku i zauzima površinu od sedam četvornih kilometara. Pista je dugačka više od tri kilometra, gradi se futuristički hangar i centralna zgrada u obliku kupole.
Linija Boeinga
U igri je i dobro znani »Boeing«, povijesna tvrtka u istraživanju svemira, koja priprema CST–100 iliti Crew Space Transportation.
– Letjelica je malo veća od »Apola« i moći će prevoziti do sedam astronauta. Riječ je o sigurnom brodu koji će omogućiti lansiranje Amerikanaca u svemir sa američkog tla – domoljubna je poruka Johna Elbona, odgovornoga za komercijalni razvoj u »Boeing Commercial Crewu«. Prvi let ovog broda je planiran za 2015. godinu, a dva pilota će biti iz same kompanije. U planovima ima i drugih letjelica, recimo »Dream Chaser«, kojeg priprema »Sierra Nevada Corporation«, sanjajući o svemirskom brodu koji će moći otići u svemir i vratiti se. »Brod zvan san« je znatno manji od »Space Shuttlea« a lansirati će ga raketa »Atlas 5«. I ovaj brod je planiran za sedam astronauta ali datum lansiranja još nije određen. NASA ipak radi i na vlastitom brodu, riječ je o »Orionu«, koji neće prevoziti samo ljude oko Zemlje već bi ih koncem desetljeća mogao vinuti do nekog asteroida. Prvo probno lansiranje je predviđeno za 2013. godinu a ono s posadom za 2020. Sve to pod uvjetom da ovaj projekt ne bude jednostavno arhiviran i to zbog konkurencije. Ako naime letjelice privatnih kompanija postignu uspjeh, »Orion« bi mogao ostati samo jedna lijepa želja.
