Riba-robot zagađenje otkriva senzorima koji se nalaze u njenoj peraji, a dizajnirani su tako da se mogu mijenjati - jedan set senzora bi tako, primjerice, mogao nadgledati razinu fenola i teških metala u vodi, te njenu slanost i razinu kisika, dok bi drugi mogao mjeriti količine sulfata i fosfata
Metar i po dugačka žuta riba patrolira lukom u Gijonu, na sjeveru Španjolske. Kroz vodu se kreće brzo, lako mijenjajući smjer, neumorno tražeći plijen. Ali, ova žuta riba mora biti brža od sebi sličnih bića u morskom svijetu. Baterije joj, naime, traju tek osam sati. I da, njen plijen nisu sitnije ribe, nego – zagađenje.
Radi se o ekološkom projektu BMT grupe, koju sufinancira i Europska komisija, a koji bi trebao rezultirati neusporedivo učinkovitijom zaštitom od zagađenja u lukama. Sad je, naime, uobičajeno da se uzorak mora uzima jednom mjesečno, no robotska riba, čiji prototip ovih dana plovi po Gijonu, reagirala bi čim bi se zagađenje dogodilo.
“Naša ideja je da s ovom robotskom ribom možemo u stvarnom vremenu nadgledati zagađenje, tako da čim netko u more baci kemikalije, ili ako se dogodi neko curenje, možemo odmah pokušati otkriti i zaustaviti zagađenje”, kazao je za BBC Luke Speller, stariji znanstvenik u BMT grupi.
Riba-robot zagađenje otkriva senzorima koji se nalaze u njenoj peraji, a dizajnirani su tako da se mogu mijenjati – jedan set senzora bi tako, primjerice, mogao nadgledati razinu fenola i teških metala u vodi, te njenu slanost i razinu kisika, dok bi drugi mogao mjeriti količine sulfata i fosfata. Kako je zamišljeno, ovi eko-roboti kretali bi se morem sami ili u timovima i mogli bi čak međusobno komunicirati akustičnim valovima.
No, do serijske proizvodnje riba za održavanje čistoće mora stoje još najmanje dvije ozbiljne prepreke – jedna je cijena od skoro 25 tisuća eura po primjerku, a druga spomenuti životni vijek baterije od tek osam sati.
Ukoliko se one uskoro savladaju, svjetskim lukama uskoro bi rutinski mogla patrolirati jata umjetnih riba – eko ratnika 21. stoljeća – koje bi, kad nanjuše zagađenje, koristeći algoritme kompjuterske inteligencije krenule u otkrivanje njegovog izvora, usput alarmirajući lučku upravu o problemu.
Kako bi rekla povjerenica Europske komisije za nove tehnologije Neelie Kroes u svom tweetu o ovoj temi: “A ja sam mislila da je moj robotski usisavač napredan!”.
