DNA analiza kosti i zuba pronađenih u špilji Denisova otkrila je da se radi o praljudima različitim od neandertalaca i Homo sapiensa, koji su se, međutim, s te dvije vrste križali
U časopisu Nature znanstvenici predvođeni prof. Svanteom Paaboom iz Max Planck Instituta u Leipzigu, objavili su rezultate istraživanja do sad nepoznate vrste ljudi koja je živjela prije otprilike 50 tisuće godina i najvjerojatnije se križala s neandertalcima i »modernih ljudima« od kojih potječemo.
Iako znanstvenici još uvijek nisu htjeli potvrditi da se radi o posve novoj ljudskoj vrsti, već o »srodnicima« neandertalaca, ipak su te pra-ljude čije su ostatke započeli detaljnije analizirati početkom ove godine, prozvali denisovancima, prema špilji Denisova u Sibiru gdje su kosti pronađene.
Međunarodna grupa istraživača sekvencionirala je kompletni genom pripadnika ove vrste, pomoću DNA dobivene iz kosti prsta i zuba pronađenog u špilji još 2008. godine, koji je pokazao da se radi o posve zasebnoj vrsti ljudi, koja je tek dalji srodnik neandertalaca, te još dalji srodnik modernih ljudi, odnosno homo sapiensa.
Njihov je nalaz potvrdio da su u vrijeme kad su anatomski »moderni ljudi« prvi put napustili afrički kontinent, postojale bar još tri različite ljudske vrste. Pored tek ove godine »otkrivenih« denisovanaca, poznato je da su u to doba živjeli i neandertalci, te patuljasta ljudska vrsta koja je obitavala na području Indonezije, a koju su znanstvenici od »milja« prozvali Hobbitima.
– Ljudske vrste koje su tada živjele na području Europe su migrirale i evoluirale, objasnio je Paabo. Istraživanje je pokazalo i da su se denisovanci križali i s precima današnjih ljudi koji su živjeli na području Melanezije, no koji su očito također migrirali prema Aziji i Europi, obzirom da DNA iz tih kostiju sadrži 4 do 5 posto DNA nađene kod denisovaca.
Moderna znanost još uvijek ne može objasniti kako su točno nestale te arhaične ljudske vrste poput nenandertalaca i denisovanaca, no zna da se da to dogodilo nakon što se Homo sapiens pojavio »na sceni
