Podizanje temperature zraka za tri do pet stupnjeva Celzija do kraja stoljeća procjena je koju su znanstvenici utvrdili još prije dvadesetak godina, ističe Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda i predstavnik Hrvatske u Međuvladinom odboru o klimatskim promjenama. 

   – Još su devedesetih godina znanstvenici objavili nekoliko scenarija klimatskih promjena, ovisno o tome kolika će biti emisija stakleničkih plinova. Svi atmosferski modeli neminovno govore da će doći do daljnjeg porasta temperature, ali to ne znači da će ona biti jednaka na cijeloj Zemlji – kaže Pandžić. S obzirom na to da temperatura zraka sada raste tempom od 0,2 stupnja Celzija na 10 godina, i malo brže, u idućih 50 godina ona bi mogla narasti za tri stupnja, a do kraja stoljeća i za pet stupnjeva, procjenjuje Pandžić. »Smatra se da zatopljenje od dva stupnja ne bi napravilo velike poremećaje atmosfere u pogledu ekstremnih oborina, dugotrajnih suša, oluja i toplo-hladnih valova, dok bi jače zatopljenje dovelo do nereverzibilnih pojava. Ako se ta dva stupnja prijeđu, povratka nema«, zaključuje Pandžić. 

   U 20. stoljeću razina mora rasla je između 15 i 20 centimetara, a u ovom stoljeću raste u prosjeku 3,2 centimetra po desetljeću. Ako se ovaj trend nastavi, do kraja stoljeća razina mora bit će viša za najmanje 30 centimetara

Studija temeljena na recentnoj znanstvenoj literaturi donijela je novu analizu najizglednijih utjecaja i rizika globalnog zatopljenja na čovječanstvo, osobito na zemlje u razvoju, a objavljena je uoči sljedećeg Međuvladinog odbora o klimatskim promjenama (IPCC) u 2013./14. 

   Globalne će promjene, ako se zadržimo samo na postojećim mjerama protiv globalnog zatopljenja, biti drastične, upozorava Svjetska banka. Globalno zatopljenje moralo bi se, poručuju, zadržati u okvirima rasta temperature od najviše dva stupnja Celzija. U protivnom, ako se realiziraju spomenuta predviđanja, u idućim desetljećima možemo očekivati porast razine mora, ekstremne vrućine i vremenske nepogode, slabiju proizvodnju hrane, izumiranje niza živih organizama…

Porast temperature

U slučaju da prosječna temperatura zraka do 2100. godine bude za četiri stupnja viša, stanovnici Zemlje patit će zbog sve češćih valova ekstremne vrućine, što će najviše pogoditi suptropski dio Mediterana, sjevernu Afriku i Srednji istok. U ovim bi krajevima prosječne ljetne temperature mogle porasti za više od šest stupnjeva Celzijevih. Između 2080. i 2100. godine prosječne temperature u srpnju mogle bi dosegnuti 35 stupnjeva Celzija, ili za devet stupnjeva više od prosjeka proteklog ljeta, a u Sahari i Srednjem istoku mogle bi se popeti do 45 stupnjeva, što bi bilo za šest do sedam stupnjeva više nego danas. 

   Strahuje se da bi porast temperature mogao imati ozbiljne posljedice po svjetsku poljoprivredu, jer se ustanovilo da su usjevi vrlo osjetljivi na temperature iznad određene granice. Količina poljoprivrednih područja pogođenih sušom do kraja stoljeća povećat će se s današnjih 15,4 posto na oko 44 posto. Suša će u idućim desetljećima najteže pogoditi južnu Afriku, SAD, jug Europe i jugoistok Azije. U Africi, čak će 35 posto obradivog zemljišta biti potpuno beskorisno uz globalni porast temperature za pet posto. 

  Bez vode

Izvješće govori i o ozbiljnim posljedicama na dostupnost vode, osobito u sjevernoj i istočnoj Africi, Srednjem istoku, Južnoj Aziji, a posebno će biti pogođene rijeke poput Gangesa i Nila. U području kišnih šuma Amazone šumski bi se požari mogli udvostručiti do 2050. godine, a svijet će ostati bez više životinjskih vrsta. 

   Nakon što globalno zatopljenje prijeđe kritičnu granicu od dva stupnja Celzija, rast će rizik od pokretanja neočekivanih reakcija prirode, primjerice odvajanja ledenjaka sjeverne Antarktike i značajnijeg porasta morske razine, ili bržeg odumiranja kišnih šuma što bi drastično pogodilo ekosustave, rijeke, poljoprivredu, proizvodnju energije. Ove bi promjene, upozorava se, pogodile sve kontinente. 

   – Očekivano zatopljenje od četiri stupnja ne smije se dopustiti. Vrućinu moramo smanjiti, a to se može postići jedino zajedničkom akcijom međunarodne zajednice – poručuju iz Svjetske banke, gdje su odlučni da udvostruče svoja ulaganja u smanjenje emisije štetnih plinova i druge mjere protiv klimatskih promjena. 

   – Svijet može i mora izbjeći zagrijavanje za četiri stupnja – moramo ga zadržati u granicama od dva stupnja – istaknuo je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. »Ako akcija izostane, naša će djeca naslijediti potpuno drugi svijet od ovog u kojem danas živimo«, upozorava Yong Kim.