Xin Xiaomeng, mladolika voditeljica u svijetloljubičastoj majici, s kratko podrezanom crnom kosom i naušnicama na ušima, nije prvi robot koji vodi televizijske vijesti. Ona je mlađa sestra dvojice muških robota – televizijskih voditelja koje je kineska novinska agencija Xinhua u studenome 2018. predstavila na Svjetskoj konferenciji interneta u gradu Wuzhenu.

I – kako se na internetu dade provjeriti – da vas nitko nije upozorio kako je riječ o strojevima umjetne inteligencije (‘Artificial intelligence’, AI), nikada ne biste pretpostavili da Xin Xiaomeng i njezina dva starija brata nisu ljudi kao i mi.

Odabrao – algoritam

Jer, »gospođa« Xiaomeng, čiji je lik oblikovan po uzoru na poznatu kinesku televizijsku voditeljicu Ku Meng – pravu ženu ovaj put – ležerno je, uz uobičajeni voditeljski smješak, u videu agencije Xinhua, izvijestila o dolasku kineskih parlamentaraca na redovito skupštinsko zasjedanje u Pekingu.
Budućnost, dakle, postaje već prošlost.

I zato nije neobično zazvučala vijest da je američki kompjutorski div Microsoft urednike svoga medijskog portala MSN zamijenio umjetnom inteligencijom: tridesetak urednika završilo je na ulici, a njihova su radna mjesta preuzeli algoritmi.

Koji, dakako, rade besplatno, i pritom se ne umaraju, ne griješe, ne traže povišice ni godišnji odmor i – što u novinarstvu, žalibože, postaje sve važnije – ne postavljaju suvišna pitanja.

Otpušteno je tridesetak web urednika koji su »punili« sadržaj MSN portala, početne internetske stranice desecima, ako ne i stotinama milijuna ljudi diljem svijeta. Što će svi ti ljudi, dakle, pročitati čim ujutro upale kompjutor, neće više odlučivati ljudi, nego umjetna inteligencija.

Urednicima je rečeno da će izgubiti posao jer je Microsoft odlučio da vijesti na njegovom news portalu više neće birati i uređivati ljudi, nego algoritmi, roboti, ili koji već izraz želimo upotrijebiti za vjerojatno najzagonetniji fenomen današnjega i budućeg svijeta – sposobnost robota da u nekim vidovima inteligencije nedostižno nadmaše svoje vlastite tvorce.

XIN ROBOT NOVINAR

Ali, nije to ništa novo. »Moja je teza da 99,9 posto neistraživačkog novinarstva može biti automatizirano«, napisao je nedavno poljski matematičar i poduzetnik u umjetnoj inteligenciji Przemek Chojecki, bivši istraživač na Oxfordu i profesor na poljskoj Akademiji znanosti.

Chojecki razvija projekte automatiziranja matematičkog mišljenja i učenja strojeva da apstraktno misle, pa tvrdi kako je novinarstvo tek jedno od područja ljudskog djelovanja u kojemu umjetna inteligencija može otvoriti neslućene mogućnosti.

To što će, s druge strane, većina novinara pritom ostati bez posla – to, eto, nije predmet Chojeckova interesa.

Lice i naličje

Unatoč neveseloj činjenici da bi cijela jedna profesija mogla biti zbrisana s lica zemlje, proces se čini nezaustavljivim. Umjetnu inteligenciju, u različitim dijelovima svijeta, novinske redakcije već koriste za prikupljanje podataka – nije li, uostalom, već i samo »guglanje« rudimentarni oblik korištenja umjetne inteligencije, kojeg više nismo niti svjesni?

Također, različite vrste analiza, kompjutorskog prevođenja, provjere činjenica, pronalaženja i provjeravanja autentičnosti fotografija, pronalaženja plagijata i nedopuštenog prepisivanja – sve su to metode koje idu ruku pod ruku s razvojem interneta, i čine se posve prirodnima, pa opet su rezultat sposobnosti umjetne inteligencije.

Utoliko, pomoć umjetne inteligencije uistinu se može činiti golemom: ona može do neslućenih razmjera osnažiti sposobnost novinara da pronađe pouzdane izvore informacija, kao i osloboditi ga dugotrajnih i često neizvjesnih poslova provjeravanja činjenica u nepreglednom moru informacija, potrage za provjerenim izvorima, ili razotkrivanja lažnih vijesti. Nema dakle nikakve sumnje da bi novinarima uvelike olakšalo posao, a i njihove nalaze učinilo vjerodostojnijima i temeljitijima, kada bi ovladali vještinama da umjetnu inteligenciju upregnu u ozbiljna i relevantna novinarska istraživanja.

Ali, postoji, naravno, i naličje lijepe slike, koju razdragano šire sve brojnije poslovne inicijative u korištenju umjetne inteligencije u suvremenome novinarstvu. »Toliko sam čitao o tome kako će nam umjetna inteligencija preoteti posao, i evo – umjetna inteligencija preotela mi je posao«, rezignirano je komentirao jedan od otpuštenih urednika Microsoftova portala.

Otkrio je i još jednu zamku, koja bi se u kakvome crnjem scenariju mogla pokazati još pogubnijom od gubitka radnih mjesta: hoće li, naime, roboti biti u stanju birati primjerene vijesti? Je li njihova inteligencija uistinu već dovoljno sofisticirana, da bi mogla razlikovati svakodnevne životne nijanse koje uvjetuju odabir vijesti na portal? Novinar je podsjetio kako su Microsoftovi urednici slijedili vrlo stroge uredničke odredbe, koje su jamčile da čitatelji neće biti izloženi nasilnom ili neprimjerenom sadržaju bilo koje vrste. Pritom valja znati da otpušteni urednici nisu pisali vijesti i tekstove, nego samo birali sadržaj s drugih news portala, urednički ga obrađivali i objavljivali na MSN, a Microsoft je potom zaradu dijelio s medijem koji je izvorno objavio članak.

A što će tek biti kada roboti počnu pisati? I jesu li već počeli? Uopće nije teško zamisliti, primjerice, globalnu poplavu lažnih vijesti, napisanu po svim pravilima novinarske struke, ali objavljenu s jasnim demonskim političkim ciljem, recimo, širenja mržnje protiv ovih ili onih, ili psihološke i ideološke pripreme terena za kakav rat, genocid, pogrom ili tko zna što… Antiutopija takve vrste uistinu je zastrašujuća – a istodobno, posve moguća.

Zasad, »srećom«, još uvijek imamo posla »samo« s gubljenjem radnih mjesta. To je, kako već rekosmo, neizbježan proces. Hrvatski novinar, urednik i publicist Boris Rašeta za naš je list ocijenio kako je »evidentno da će dio elementanih novinarskih formi preuzeti roboti: to je već započelo«. Rašeta u tome, »osim gubitka radnih mjesta«, ne vidi ništa naročito dramatično.

– Nije to, uostalom, ništa novo: kad se pojavila televizija, svi su mislili da je radio mrtav; kad se pojavio internet, svi su mislili da će nestati klasični mediji… Ali to se ipak nije dogodilo. Riječ je naprosto o uobičajenome slijedu tehnologije koji je krenuo još od Gutenberga naovamo, i na to ćemo se naprosto morati naviknuti, kaže Rašeta.

Roboti subverzije

No, postoji ipak jasna granica. »Kao što algoritmi ne mogu zamijeniti ljude, jer ne mogu prikladno i precizno određivati smisao, a naročito nijanse sadržaja, neke novinarske forme uvijek će ostati u vlasništvu ljudi«, tvrdi Rašeta. »Roboti, na primjer, ne razlikuju satiru od fašizma«. Utoliko će ljudski duh, njegova dubina, širina i istančanost, uvjeren je, uvijek dominirati nad jednoobraznošću umjetne inteligencije, ma koliko podatkovno moćna, brza i nepogrešiva bila.

Ali postoji, dakako, i naličje te ljudske sposobnosti da dobrim novinarstvom uvijek iznova promiče slobodu: što, naime, kad ne bivaju novinari zamijenjeni robotima, nego se oni sami pretvore u robote? O toj bizarnoj pojavi, često viđenoj u ovdašnjoj medijskoj provinciji, kojom i dandanas dominira dobra stara političko-ideološka dominacija, Rašeta govori ovako:

– Hrvatska televizija i neki drugi mediji, na primjer, žive su novinare već zamijenili robotima: tri četvrtine voditelja Otvorenog su roboti nahranjeni algoritmima s Markova trga, i izvana nitko ne može primijetiti da se razlikuju od ljudi. Oni, za razliku od živih novinara, nikad ne rade greške i ne postavljaju uznemirujuća pitanja.

Čak i iz Amerike izvješćuje novinarka nalik na robota, ali jedna sitnica ipak otkriva da je riječ o živom biću – stalno je u samoizolaciji, poštuje socijalnu distancu i nikad ne ide na teren, među ljude… Jedina mana naših robota jest što su odveć skupi, iako se služe vrlo jeftinim metodama. Eksperiment, čini mi se, ide u dobrom pravcu. Jeste li sigurni da i u drugim medijima, umjesto ljudi, ne pišu i ne uređuju roboti »nahranjeni algoritmima s Markova trga«? I jeste li sigurni da i ovaj članak nije napisao kakav robot subverzije?