windays

Hrvatska ima veliku šansu postati prepoznatljiva u svijetu po AI tehnologiji

Vladimir Mrvoš

Dragan Petric

Dragan Petric

Era umjetne inteligencije je tu i može promijeniti naše živote onako kako su to učinili pametni telefoni, rečeno je na konferenciji WinDays



Završili su jubilarni 20. prvi virtualni WinDaysi u online formatu, koje su putem live streama pratila 742 sudionika. Donijeli su više od 60 predavanja, 2 keynotea i 8 panel diskusija, na kojima se razgovaralo o sigurnosti, alatima za kolaboraciju, umjetnoj inteligenciji i DevOpsu, ali i o temama koje su važne za poduzetnike, kao što su omogućavanje boljeg okruženja za poslovanje u Hrvatskoj te ulaganje u startupe. Sljedeći susret poslovne i tehnološke zajednice zakazan je za jesen 2021. u Rovinju na WinDays21 konferenciji, a ako se sve do tada vrati u normalnu, trebali bi ponovo biti – uživo.


Na ovogodišnjoj konferenciji razgovaralo se o serverless tehnologijama, GDPR-u, sigurnosti, kognitivnim servisima, umjetnoj inteligenciji, DevOpsu i alatima za kolaboraciju, a panelisti su debatirali o Internet stvarima, fintech industriji i poziciji Hrvatske na globalnoj AI sceni.


Na panelu Poveži me, govorilo se kako je u cijelom svijetu IoT u fazi sazrijevanja, jer tržište na jedan liberalan način pokušava izabrati što je najbolje, što može potrajati i trenutno se krećemo u previše smjerova. Svi panelisti su se složili da nam je potrebna standardizacija i regulativa Internet stvari (IoT) te da je 2020. godina otvorila još poneka vrata IoT-u. Zaključak je – možda se mi manje krećemo, no strojevi sve više međusobno komuniciraju.




Zaposlene u tvrtkama potrebno je educirati da bi znali prepoznati koje probleme mogu riješiti uz pomoć IoT-a, a koje ne. Edukacija poduzetnika bitnija je od edukacije krajnjih korisnika, odnosno građana kojima nije ključno koja je tehnologija u pozadini rješenja koje se bavi nekom problematikom.


Kada je riječ o zaštiti podataka zanimljivo je da mnoge tvrtke ni 2 godine nakon uvođenja nisu uskladile poslovanje s GDPR-om, a procjenjuje da će tek za 5 godina svi biti usklađeni, iako se u Europskoj uniji šuška da uskoro stiže GDPR verzije 2.0.


Panel I’ll be back, bavio se pozicijom Hrvatske kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Okupljeni su predstavili sve relevantne grane hrvatske industrije, mali i veliki agritech startup koji posluje globalno, korporaciju i tehnološku kompaniju koja je ušla u kompleksne projekte digitalizacije hrvatskog zdravstva i napravila iskorak i prema inozemnim projektima. Zaključili su da umjetna inteligencija predstavlja ogromnu priliku za Hrvatsku te da nevjerojatan odaziv na besplatan online tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI, za koji se prijavilo više od 12.000 ljudi. Investicije u tehnološki sektor posljednjih par godina ukazuju na to da Hrvatska može biti relevantan igrač na globalnoj AI sceni.


Na panelu Kako se kaže Majke mi na binarnom, razgovarao se kako su banke i osiguravajuća društva zrela za disrupciju, a mnoštvo startupova radi na razvoju usluga koje će disruptirati industriju. Novac je dostupan putem investicijskih anđela i venture capital fondova koji su, potaknuti uspjehom hrvatske IT industrije koja je tijekom 2020. rasla, spremni sve više ulagati u Hrvatsku. Banke i osiguravajuće kuće i same se ponašaju kao startupi i inoviraju svoje procese, odnosno uvode personalizirane usluge koje podržava i izvrsno prati tehnologija, za što su odlični primjeri KeksPay Erste banke i Laqo Croatia osiguranja. Panelisti vjeruju da će nove i stare banke naći neki oblik suživota te da gotovina neće izumrijeti. Složili su se i da je uredba PSD2 za sada bila tigar od papira. Usprkos očekivanjima, nije se dogodio nikakav veliki potres, a neprestano stižu i dobrodošle novosti po pitanju otvaranja bankarskih API-ja. U trenutnim okolnostima na domaćem tržištu, na kojem se generira zavidna količina novih, dobrih ideja, a novac i mentoriranje su dostupni lako je moguće da budući unicorn bude baš iz fintecha.


Predavanja Hate for clickbait in the cloud, pokazalo je rješenje u Microsoft Azure cloudu temeljeno na naprednoj analitici koje će spriječiti da postanete žrtva clickbaita. Funkcionalnost je prikazana na primjeru domaćeg portala, a zahvaljujući cloudu, implementacija projekta bila povoljna, fleksibilna i sigurna. Maja Rus održala je predavanje AI Product Development na kojem je objasnila kako teče razvoj proizvoda temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Razvoj je drugačiji nego kod standardnih proizvoda jer zahtijeva specifičan set vještina i znanja, a poslovne prilike su na područjima automatizacije, inovacije i optimizacije.


U uvodu Microsoft Keynotea, Anke den Ouden, naglasila je da se tijekom 2020. godine promijenio svaki aspekt našeg života, pa i poslovanje. Hrvatske škole vrlo su se brzo prilagodile prijelazu na nastavu na daljinu, a Hrvatska je u trenutku lockdowna bila u top 20 svjetskih zemalja po broju korisnika platforme Teams. Tatjana Skoko (Microsoft Hrvatska) istaknula je prednosti cloud tehnologije koja, uz održavanje kontinuiteta poslovanja, omogućava i inovacije. Cloud je ubrzao sve procese i pomogao tvrtkama i organizacijama da grade svoju digitalnu otpornost, efikasnije odgovore na izazove i disrupcije te nam je omogućio da popratimo ubrzanje transformacije, koje nam je donijela korona – kriza. Dimitrije Trbović predstavio je Neostar platformu lansiranu u studenom 2020. Riječ je o omni-channel i eko platformi na Azureu namijenjenoj svim akterima na tržištu automobila, a, uz kupnju i prodaju, omogućuje i dogovor servisiranja vozila te procjenu štete u slučaju nezgode.


WinDays Keynote donio je duel Rafala Lukawieckog (Project Boticelli) i Stevena Van Belleghema (Nexxworks) koji su, uz moderatora Dragana Petrica (Bug) debatirali o kontroverznim tehnološkim temama, od umjetne inteligencije do društvenih mreža i digitalnih sloboda u državama koje provode strogi nadzor. Složili su se da je stigla era umjetne inteligencije, koja će, uz puno toga dobrog što će nam donijeti, imati i neke negativne posljedice. Zalijenit će nas, jer puno poslova koje smo obavljali više nećemo morati raditi, niti brinuti neke brige jer će to strojevi raditi za nas. Umjetna inteligencija je u ranoj fazi, no po Van Belleghemu u poslovnom okruženju već sad ima puno korisnih primjena, a kombinacija AI-a i IOT-a može stvoriti mnoge kombinacije koje mogu dramatično promijeniti naš život onako kako su to učinili pametni telefoni. Lukawiecki smatra da danas imamo puno primjera “umjetne gluposti”, što je ilustrirao na primjeru autonomnih vozila koja rade greške koje ljudi ne bi napravili. Po pitanju korisnosti i smisla postojanja društvenih mreža imaju dijametralno suprotne stavove. Dok Lukawiecki svima savjetuje da ne koriste Facebook jer smatra da je neetičan i netransparentan, Van Belleghem preporučuje svima da nastave koristiti Facebook i Instagram. Većini ljudi te mreže služe za zabavu, a za poslovanje su neophodne jer poslovni sustavi moraju biti tamo gdje su i njihovi korisnici. Složio se da Facebook treba poraditi na transparentnosti, a obojica su pohvalili veću transparentnost LinkedIna prema korisnicima. Vjeruju da nas roboti neće nadvladati niti uzeti naše poslove te smatraju da će roboti, štoviše, generirati nove poslove, a za ljude je bitno da steknu nove tehničke vještine. U svijetu umjetne inteligencije sve važnije će postajati i ljudske vještine, poput kreativnosti, empatije i strasti.


Antonia Šimunović na primjeru korištenja chatbota u turističkoj industriji pokazala je kako uz pomoć umjetne inteligencije podatke u Dynamicsu 365 pretvoriti u informacije. Tijekom panela Show me the money moderator Dragan Petric sa sugovornicima Nikolom Dujmovićem (Span), Lukom Abrusom (Five), Majom Brkljačić (AlgebraLab), Draženom Oreščaninom (Poslovna inteligencija) i Vedranom Blagusom (SVC Partners) razgovarao je o investiranju u startupe u Hrvatskoj. Zaključili su da je startup scena kod nas u zadnje vrijeme dosta živnula – postoji akumulacija novca u IT sektoru koji je spreman za ulaganje u nove projekte pa će se slučajevi poput Nanobita i Infobipa sve češće događati. Sve je više ulaganja u razne inkubatore, a velike tvrtke i same pokreću vlastite inkubatore kako bi stvorile bazen novih talenata.


Panel Dajte nam veću lopatu bavio se vječnom temom –  suradnjom poduzetnika i države. Doko Jelušić istaknula je da očekuje da će se u idućih godinu, dvije riješiti pitanje dvostrukog oporezivanja koje je bitno za poslovanje sa SAD-om te da je ono što je bitno za strane ulagače koji žele uložiti u Hrvatsku – predvidljivost. Poduzetnici se slažu u dojmu da je država reaktivna i reagira na pritisak te bi voljeli vidjeti iskorak u smislu proaktivnijeg pristupa države, da se prepoznaju ključne niše te da država potakne poduzetnike da se fokusiraju na njih, kao primjer istaknuta su IT rješenja u sustavu zdravstva. Svi panelisti složili su se da treba biti više zajedničke komunikacije i suradnje te da je potrebno osvijestiti da svi imamo zajednički cilj – uspješno gospodarstvo.


Voditelj više panela na ovogodišnjim jubilarnim, ali i prvim virtualnim WinDaysima Dragan Petric, ocijenio je da u okolnostima koje su nezamislivo ograničavajuće, velikim je naporom, zalaganjem i entuzijazmom organizacijske ekipe postignuto više od maksimum koji sam očekivao.


– Moramo svi iskreno reći kako bez susretanja uživo, partyja, i razvijanja osobnog networka konferencije mnogima automatski postaju nezanimljive i besmislene. Bio mi je stoga užitak i čast biti dio programa ovogodišnjih Windaysa, gdje se organizacijska ekipa – svjesna toga – itekako pobrinula pronaći smisao kroz vrhunsku produkciju i vrhunski sadržaj. Ovo su bili jedni drugačiji Windaysi, no baš zato će ostati zapamćeni kao posebni, zaključio je Petric.