Val ulaganja najvećih svjetskih proizvođača čipova u umjetnu inteligenciju i izgradnju podatkovnih centara širom svijeta, koja se ove godine očekuju u iznosu od 800 milijardi dolara, izazvao je akutnu nestašicu memorijskih čipova, softvera, tehnološke opreme, ali i električne energije. Zbog toga su ulaganja u umjetnu inteligenciju počela utjecati na rast cijena, odnosno pogurala inflaciju jer potražnja za memorijom znatno premašuje ponudu.

Prema analizi indeksa osobne potrošnje američkih Federalnih rezervi (FED) od kraja travnja ove godine, uočeno je da je potrošnja na računalni softver i opremu zabilježila nezapamćen rast između studenoga i ožujka, a glavni pokretač bio je šokantan skok cijena USB stickova od čak 70 posto, zbog nestašice memorijskih čipova u Južnoj Koreji.

Preusmjeravanje resursa

Analitičari upozoravaju da će do poskupljenja potrošačke elektronike doći jer su globalni proizvođači memorijskih čipova svoje resurse usmjerili u umjetnu inteligenciju, a ne više u proizvodnju mobitela ili računala, odnosno otkupljuju ogromne količine mikročipova za potrebe podatkovnih centara što je izazvao nestašicu čipova, pa je tzv. DRAM memorija koja pokreće uređaje od pametnih telefona i računala do mrežne opreme automobila trenutno najtraženija roba na planetu.

Dio analitičara upozorava da bi moglo doći do dugoročnijeg preusmjeravanja memorijskih kapaciteta u umjetnu inteligenciju što će dodatno povećati globalnu potražnju za naprednim memorijskim komponentama, a prvi na udaru će se naći proizvođači mobitela i prijenosnih računala.

Prema istraživanju International Data Corporationa (IDC), proizvodnja RAM-a od 12 gigabajta za mobitel Samsung Galaksy skuplja je za 40 dolara nego inače, a u ovoj godini čak predviđaju pad prodaje pametnih telefona zbog nestašice RAM-a, dok bi mobiteli trebali poskupjeti za oko 9 dolara po uređaju.

Pojedini proizvođači su počeli upozoravati potrošače na poskupljenja, poput kineskog Xiaomija, HP i Dell najavljuju rezanje troškova pa se pretpostavlja da će u laptope i opremu ugrađivati lošiju elektroniku kako bi nadomjestili poskupljenje mikročipova, a Microsoftove konzole već sada stoje 150 dolara više nego kad su plasirane na tržište.

Rekordni profiti

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača čipova SK Hynix predviđa da će nestašica potrajati do kraja 2027. godine jer proizvođači ne žele graditi nove tvornice kako bi zadržali rekordne zarade, odnosno visoku profitabilnost koju ostvaruju ogromnom potražnjom za čipovima od strane industrije koja se bavi razvojem umjetne inteligencije.

Poslovna ulaganja u UI infrastrukturu samo će ove godine premašiti 800 milijardi dolara, s tendencijom daljnjeg rasta u idućim godinama, zbog čega tri globalna proizvođača čipova bilježe rekordne profite: Samsung, koji drži 32 posto svjetskog tržišta memorije, u samo jednom kvartalu zaradio je više od 18 milijardi dolara; SK Hynx, s tržišnim udjelom od 38 posto, neto dobit je udvostručio na 8,6 milijardi dolara, dok se Micronu, koji drži 23 posto tržišta memorije, godišnja neto dobit udeseterostručila sa 778 milijuna na 8,6 milijardi dolara, a rekordne profite biježi i vodeća svjetska ljevaonica čipova TSMC koja jedva prati narudžbe. Kažu da je potražnja za čipovima toliko visoka da »tvrtka trenutačno može isporučiti samo ograničene količine«. Navodno su Samsung i SK Hynix već rezervirali 40 posto ukupne svjetske proizvodnje čipova za samo jedan projekt – OpenAI-jevu infrastrukturu »Stargate«.

Prema istraživanju konzultantske kuće Deloitte, tržište čipova moglo bi već 2027. godine dosegnuti vrijednost od bilijun (tisuću milijardi) dolara.

Pritisak na opskrbne lance

Tehnološke kompanije poput Microsofta, Googlea, Amazona i Mete ulažu desetke milijardi dolara u razvoj UI infrastrukture, čime dodatno povećavaju globalnu potražnju za naprednim memorijskim komponentama, dok su neke tvrtke poput Microna već najavile da će se okrenuti isključivo tržištu umjetne inteligencije, a ne više potrošačkom tržištu. Rastuća potražnja za memorijskim čipovima, pak, stvara pritisak na globalne opskrbne lance poluvodiča što bi također moglo dovesti do viših cijena, upozorava britanski BT. Prema procjenama TSMC-a, 55 posto tržišta poluvodičima, odnosno čipovima odnosit će se na umjetnu inteligenciju, mobiteli će činiti oko 20 posto tržišta, a automobilska industrija sudjelovat će s približno 10 posto.