Može li Hrvatska uz dominantni turizam imati jaku izvoznu granu, a da to bude visokosofisticirani proizvod. Obično se pomisli da za takve industrije treba izgraditi značajnu i skupu infrastrukturu.

Ipak postoji jedna gospodarska grana gdje je presudno znanje, kako bi se na kraju izvozila – pamet.

Praksa je već pokazala da je to moguće kroz IT sektor, odnosno granu informacijskih tehnologija, gdje je potrebno uz znanje i iskustvo, imati i druge odlike, poput želje i volje za cjeloživotnim obrazovanjem, imati smisao za inovativnost, a uz upornost, imati i sreće.

To su upravo na konferenciji »IT industrija kao pokretač rasta i razvoja: Analiza stanja i sljedeći potezi« potvrdili mladi IT stručnjaci, koji sa svojim tvrtkama i inovativnim IT idejama, proizvodima i uslugama osvajaju svjetska tržišta.

Dajte im da »dišu«

Danas u Hrvatskoj IT industrija okuplja čak 5.700 žilavih, prilagodljivih, snažnih i otpornih tvrtki te zaslužuje biti prioritetna zadaća države i svih relevantnih institucija, mišljenje je većine sudionika konferencije.

Udio IT industrije u bruto domaćem proizvodu u 2020. godini dosegnuo je 2,5 posto. U odnosu na 2015. godinu taj se udio povećao za 0,9 postotnih bodova. U srednjoročnom razdoblju IT industrija raste po stopi od 11,6 posto te je po dinamici rasta daleko najbrže rastuća djelatnost u hrvatskom gospodarstvu. Izvoz IT industrije u prošloj je godini premašio 9 milijardi kuna te time dosegnuo udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu Hrvatske.

Upravo ta inovativna industrija je zadržala i učvrstila svoj rang na listi najpoželjnijih poslodavaca. Za 35.000 zaposlenih u toj branši prosječna plaća je iznosila 9.000 kuna, što je za gotovo 400 kuna više od prethodne godine.

Rezultati su dosljedno izvanredni i kada ih usporedimo s ostalim gospodarskim granama, a posebice kada uzmemo u obzir pandemijske okolnosti u kojima su posljednje brojke nastale.

Sve to pokazalo je istraživanje iz posljednje Analize IT industrije koju Hrvatska gospodarska komora i njezino Udruženje za IT već tradicionalno pripremaju za kraj kalendarske godine.

– No, jedno su brojke, drugo je stvarni život. Hrvatska IT industrija može puno više, rekao je potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš. On je istaknuo dvije ključne aktivnosti koje mogu industriji pomoći da »prodiše« i da se razvije do kraja.

– Prvo je da u postojećoj reviziji Strategije pametne specijalizacije IT industrija postane vertikalna industrija. Tada bi se otvorila mogućnost produktivizacije IT industrije, dakle prijelaz s usluga na proizvode jer bi tvrtke mogle do sredstava za istraživanje i razvoj vlastitih proizvoda, a ne komponenti za druge.

Imamo još tri mjeseca za tu prvu stavku. Druga stvar je da IT industrija treba sudjelovati u digitalnoj transformaciji društva. Strategija digitalne transformacije neće moći biti realizirana bez jakog IT sektora, rekao je Radoš, napomenuvši da se radi o minimalno nužnoj promjeni institucionalnih uvjeta koja bi omogućila da industrija prijeđe određene razine konkurentnosti na europskoj sceni.

Strateški okvir

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat na konferenciji je i najavio donošenje strateških okvira kojima će se omogućiti daljnji razvoj digitalizacije, a to su: Nacionalni plan digitalne transformacije i Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije te Strategija pametne specijalizacije.

Strategija pametne specijalizacije strateški je dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima i predstavlja ključni dokument za usmjeravanje sredstava iz EU fondova namijenjenih za ovu svrhu.

Vodeća hrvatska udruženja ICT industrije (HGK, HUP, CISEx i CroAI) zajednički izrađuju prijedlog novog tematskog prioritetnog područja »Digitalno i kreativno društvo« u okviru procesa revizije Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske od 2021. do 2029.

Dio budućih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, bit će povezani s definiranim prioritetnim područjima.

Projekt »Digitalno i kreativno društvo« u prvom bi se redu trebao fokusirati na transformaciju samog ICT sektora kao vertikalnog područja, za razliku od dosadašnjih uloga podrške ili sudjelovanja u kreiranju rješenja u ostalih šest tematskih područja koja su u procesu revizije, a to su: zdravlje, energija i zaštita okoliša, mobilnost, sigurnost, prehrambena industrija i drvna industrija.

– U DNK IT kompanija ugrađena je promjena. Kada pričamo o promjeni, jedan od temelja je sagledavanje trenutne situacije. Zato je kontinuitet analize HGK-a jako važan svima nama i našim partnerima.

Onda i institucije mogu bolje razumjeti što to radimo i kako zajedno možemo ostvariti bolje rezultate. No, trebamo brži tempo promjena, kaže predsjednik Udruženja za IT HGK Goran Mrvoš.

Snage i izazovi

Jedan od ciljeva IT industrije je svakako i stvoriti uvjete da inovativnih i globalno konkurentnih tvrtki ima sve više, stoga je posljednja analiza HGK-a prvi put uključila i pilot-anketu o startupima.

Većina ih kao svoju snagu ističe razvoj softvera, zatim inovacije i istraživanje te poduzetništvo. Kada se govori o najvećim izazovima, polovica startupa upire prstom u financije. Na drugom mjestu je ekonomsko okruženje, a na trećem mjestu je nepredvidivost tržišta.

– Dijalog ne može biti samo eskalacijski i mršav. Moramo staviti stvari na stol i da svi skupa intenziviramo komunikaciju, rekao je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT HGK-a i predsjednik Uprave tvrtke King ICT.

Kada je riječ o financijskim sredstvima koja se mogu uložiti u razvoj IT djelatnosti, a dolaze iz EU-a, tvrtke su za taj novac izuzetno zainteresirane. U pogledu raspoloživih sredstava puno se toga posljednjih mjeseci moglo čuti vezano uz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i iz Višegodišnjeg financijskog okvira.

Koja je trenutna situacija s provedbom digitalne tranzicije, u kojoj su fazi spomenuti dokumenti i kada se očekuju prvi natječaji, bile su teme i razgovora s načelnikom Sektora za razvoj digitalne infrastrukture Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Nikolom Modrušanom.

Najavljeno je da će u prvom kvartalu sljedeće godine krenuti prvi natječaji, ali da će biti pod strogom kontrolom EU-a jer to nije »helikopterski novac« i projekti moraju zadovoljavati sve kriterije da bi se on na kraju dobio.

Razgovora je bilo i o porastu broja paušalnih obrta, kao i pitanje intelektualnog vlasništva proizvoda IT industrije. Naime, postavlja se pitanje tko je vlasnik intelektualnog vlasništva IT proizvoda, odnosno usluga, naručitelj ili autor, a osobito je to izraženo kada su naručitelji državne tvrtke, pa je jedan od prijedloga u tom slučaju da kvalitetna rješenja ne trebaju ostati u okviru države, već ih zajedno s njihovim autorima treba usavršavati i nuditi trećim stranama, pa čak i u izvozu.

Svijetla budućnost

Da je budućnost svijetla uz IT, uz mlade nade sa startup scene, potvrđuju i predviđanja Analize HGK-a za iduće godine. Nakon usporavanja IT industrije u pandemijskoj 2020., u ovoj i sljedećoj godini očekuje se povratak dvocifrenim stopama rasta.

U 2021. trebala bi porasti za 11 posto, na gotovo 31 milijardu, dok bi sljedeće godine prihodi trebali dosegnuti više od 34 milijarde kuna, predviđa se u ovom dokumentu.

»Taj bi rast mogao biti i veći, ovisno o intenzitetu novih investicija u digitalizaciju, povezanih s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti – koji predviđa ukupna srednjoročna ulaganja u tu svrhu od 1,29 milijardi eura«, piše dalje u Analizi HGK-a.

Misao vodilja konferencije je da je IT industrija već dokazala svoje kapacitete – da može biti uspješna i da može pomoći i ostatku gospodarstva da joj se pridruži na tom putu. Ove tvrtke već su agilne u svom poslovanju, sada traže da svi uključeni zajednički pristupe i agilnom rješavanju problema koji im onemogućuju daljnji rast i razvoj.

Istraživanje je ključno za globalnu konkurentnost

Na konferenciji dosta je riječi bilo i o nedostatku IT kadrova i o tome kako bez kvalitetnih i obrazovanih kadrova, kao i konstantnog ulaganja u istraživanja, nema razvoja te gospodarske grane.

​Prošle godine izdaci hrvatske IT industrije za istraživanje i razvoj porasli su za 10,5 posto u odnosu na 2019. godinu te su premašili 718 milijuna kuna, što je gotovo 240 posto više u odnosu na 2016. godinu.

Prošle godine ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj dosegnuo je 2,26 milijardi kuna. IT industrija sudjelovala je sa 718,56 milijuna (31,8 posto), dok su ulaganja ostalih sektora bila 1,543 milijuna kuna (68,2 posto).

– Istraživanje i razvoj ključan su dio IT industrije i bez toga ne možemo konkurirati globalno. Treba isprobavati, uložiti vrijeme, doživjeti i neuspjehe prije uspjeha. Sve to košta, zaključio je Mrvoš.

Grad Zagreb dominira hrvatskom IT industrijom

Kada je riječ o regionalnoj raspoređenosti IT tvrtki, čak 78 posto ukupnog prihoda hrvatske IT industrije otpada na Grad Zagreb, ili 21,70 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Istarska županija s 1,41 milijardom (s udjelom od 5,1 posto), a na trećemu Zagrebačka županija s 838 milijuna kuna (udio od 3,0 posto).

Primorsko-goranska županija se nalazi na petom mjestu s prihodom od 561,23 milijuna kuna. Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija zauzimaju posljednja tri mjesta na ljestvici prihoda hrvatske IT industrije.

U 2020. godini ukupan prihod hrvatske IT industrije porastao je za 3,3 posto, ali ne u svim županijama. Najveće stope rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj, Požeško-slavonskoj, Karlovačkoj te Osječko-baranjskoj županiji, dok su pad prihoda zabilježile Koprivničko-križevačka, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska te Krapinsko-zagorska IT industrija. U PGŽ-u prihod IT industrije porastao je za 10 posto.

Četiri »lokalne zvijezde« na putu prema globalnom uspjehu

O izazovima i prilikama za startup tvrtke bilo je riječi na drugom panelu konferencije na kojem su sudjelovali startupi koji će se predstaviti u Las Vegasu u siječnju na CES-u, najvažnijem svjetskom sajmu potrošačke elektronike. U zanimljivom panelu pod nazivom »Viva Las Vegas: Od lokalne zvijezde do globalnog startupa«, urednik časopisa Bug, Dragan Petric, razgovarao je s predstavnicima tvrtki koje će izlagati na CES-u u Las Vegasu u siječnju 2022. godine.

– Već godinama se tech zajednica ne uspijeva usuglasiti oko neke konkretne definicije startupa, ali ja bih ga opisao kao poduzetnički pokušaj koji nastaje isključivo iz vjere u vlastitu inovaciju/izum, od strane mladih ljudi koji u tu poduzetničku avanturu ulaze bez ikakvog značajnog poslovnog iskustva, bez razvijenog networka, bez pažnje medija i bez značajnog kapitala, kaže Petric i nastavlja:

– Nije onda nimalo čudno da čak 99 posto tehnoloških startupa propadne. Onih jedan posto koji se razviju u uspješne tvrtke i redovito postaju i lokalne zvijezde, no s obzirom na to da se bave tehnološkim inovacijama, njihovo prirodno tržište zapravo je cijeli svijet.

Najbolja šansa da lokalna startupaška zvijezda postane globalno uspješan startup/tvrtka jest proboj na američko tržište. Tamo se događa glavnina investicija, ostvaruje se glavnina narudžbi, glavnina korisnih kontakata, stječe se glavnina znanja potrebnog za globalno skaliranje.

A najbolja šansa za proboj startupa na američko tržište – poznato je svima u tech zajednici – zove se CES. Riječ je o najvećem svjetskom sajmu novih tehnologija, u sklopu kojeg se događa i najveći sajam startupa iz cijelog svijeta.

Za nastup na CES-u svake godine aplicira oko 5.000 starutpa, no organizatori ih primaju samo nekoliko stotina. Natjecanje startupa Idea Knockout koje Bug organizira svakog rujna u Zagrebu pobjedniku osigurava izlagački štand na CES-u, ali i putovanje u Las Vegas, gdje se CES održava, objašnjava Petric.

Na sljedećem izdanju CES-a nastupit će kao izlagači iz Hrvatske čak četiri dosadašnja pobjednika Idea Knockouta koji su svoje projekte predstavili na HGK-ovoj konferenciji u Zagrebu. Oni su Anto Širić, suosnivač startupa Sportreact, Stjepan Jelušić, tehnički direktor u crnogorsko-hrvatskom startupu Codelab, Ante Medić, suosnivač startupa Iron Bull i Ivan Jelušić, suosnivač startupa Orqa.