U organizaciji udruge Drugo more večeras je u Galeriji Filodrammatica otvorena izložba „Svjetlosni stožac budućnosti“ atenske umjetnice Kyriaki Goni. Riječ je o multimedijalnoj instalaciji u čijem je središtu serija od šest velikih tapiserija pod nazivom Marsovski krajolici, koju prati dvanaest crteža, videi i kocka napravljena od metala volframa.

Tkanjem složenih kozmoloških priča o tehnologiji, istraživanju i kolonijalizmu u spomenute tapiserije, instalacija otvara pažljivu raspravu o aktualnim temama naše sadašnjosti i budućnosti, a koje se tiču budućnosti i utjecaja istraživanja svemira na sadašnjost Zemlje. Prije samog otvorenja umjetnica Kyriaki Goni održala je artist talk u velikoj dvorani Filodrammatice, a u kojem je ispričala više o svojemu radu.

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo porasta ekspanzionističke, kolonijalne retorike oko istraživanja svemira. Izlazeći iz antropocentričnih ideologija, Kyriaki nastoji istkati alternativnu priču o odnosu svemira i ljudi kroz jezik, situirana i tradicionalna znanja, te suvremene uvide iz post-kolonijalnih studija.

– Moj se rad općenito fokusira na način na koji tehnologija utječe na prirodu, našu svakodnevicu, infrastrukturu i veze s ostalim neljudskim entitetima poput umjetne inteligencije, životinja i biljaka. Za ovaj specifični rad tražila sam način na koji je tehnologija povezana s kolonijalizmom kao i timom ljudi koji iz Silicijske doline kontroliraju i monopoliziraju naše digitalne živote. Počela sam istraživati i kako će vjerojatno monopolizirati istraživanje svemira, a početna točka zapravo je bila moja znatiželja o Marsu i privatnim svemirskim agencijama – kazala je Kyriaki.

Multimedijalna instalacija razvija se u tri komplementarne osi – jezik, svijet ili krajolik te ideologija dugoročnosti. Ideja je da jezik koji se koristi zaziva narative i imaginarije kolonijalizma te utječe na sadašnje političke i ekonomske uvjete na Zemlji, a pitanje je možemo li uopće smisliti novi antikolonijalni jezik u svrhe razgovora o svemiru. Istraživanje svemira razvija se oko antropocentričnih pogleda na svjetove i krajolike, koji se istražuju, osvajaju, oblikuju ili uništavaju ljudskim djelovanjem, koje je konstantno u prvom planu, dok ideologija dugoročnosti daje prednost „svemirskom ekspanzionizmu“ s ciljem izbjegavanja egzistencijalnih rizika na zemlji.

– Cijela rasprava o istraživanju svemira trenutno se odvija vrlo specifičnim pristupom koji u svom epicentru ima tech milionere koji dolaze iz Silicijske doline. Dakle postoji taj bijeli, bogati muškarac koji zapravo pokušava pokoriti Mars, a ovo se također odnosi i na jezik kojim se koristi. Kada govorimo o SpaceX-u, Elonu Musku i Jeffu Bezosu, vidljivo je da jezik s kojim se koriste evocira kolonijalnu prošlost, što znači da pričaju o nastanjivanju, pionirima okupaciji i sličnome. Istovremeno je način kojim se pristupa Marsu i drugim nebeskim tijelima vrlo ekstraktivan, jer je u centru zapravo akumulacija resursa, moći i kapitala, što je vrlo zapadnjački način pristupanja prirodi – objasnila je Kyriaki.