Novine o Mostu branitelja / Snimio Denis LOVROVIĆ
Eksponirani javni projekti predmet su intenzivnih medijskih polemika u kojima se zauzimaju različite strane, i često nisu motivirane samo arhitektonskom kvalitetom, nego se tiču identitetskih, pa i ideoloških pitanja
U izložbenom projektu u Muzeju suvremene umjetnosti, kojim retrospektivno predstavljaju više od dvjesto projekata koji su ih učinili jednima od vodećih arhitektonsko-dizajnerskih pogona u Hrvatskom, studio 3LHD ne pokušava sakriti ni one radove koji su u široj javnosti doživljeni kao skandalozni podbačaji.
Baš suprotno, nova splitska Riva koju su projektirali prije deset godina zauzima na ovoj velikoj izložbi posebno mjesto – a predstavljanje tog projekta fokusira se upravo na bespoštednu kritiku koja ih je zasula kad su šarmantne, mediteranski nesklapne lampe, suncobrane i izlizane stare kamene stijene, zamijenili sterilnim modernističkim dizajnom i bijelim »višalima« o kojima je i Feral, načelno naklonjen promjenama, pisao u posebnom izdanju rubrike »Greatest Shits« – u tekstu naslovljenom »Greatest Split«, gdje je nova riva zauzela visoko mjesto na ljestvici najvećih promašaja koji su obilježili 2007. godinu.
Mediji su podbačajem ocijenili i plutajući nacionalni paviljon s kojim bi Hrvatska bila sudjelovala na Venecijanskom bijenalu 2010. godine (a u kojem je studio 3LHD sudjelovao kao jedan od više partnera) – da metalna konstrukcija nije doživjela brodolom nadomak Venecije. Hrabro je i pošteno što 3LHD ne prešućuje ove kontroverzne projekte – koji ipak predstavljaju zanemarivu manjinu u njihovom izuzetno bogatom i superlativima ocijenjenom opusu.
Četiri partnera
– Eksponirani javni projekti predmet su intenzivnih medijskih polemika u kojima se zauzimaju različite strane, i često nisu motivirane samo arhitektonskom kvalitetom, nego se tiču identitetskih, pa i ideoloških pitanja. Umjesto sagledavanja cjelovitosti projekta, javne debate često se dotiču pojedinih detalja koji postaju kontroverzni. No, iako su takve polarizacije parcijalne, one ipak smještaju arhitekturu u šire društveno polje i prikazuju što je raznim društvenim skupinama važno u urbanom prostoru – objašnjavaju Maroje Mrduljaš i Antun Sevšek, kustosi izložbe, znakovito naslovljene »Interakcije«, kojom 3LHD obilježava 20 godina kontinuiranog rada na podizanju stanarda u domaćoj arhitekturi.
Dva mosta
Uloga Mosta branitelja potcrtana je u postavu izloškom kompletnog presjeka konstrukcije mosta.
Bitni projekti koji čine ključne točke u dvadesetogodišnjoj karijeri 3LHD-a, u velikoj se mjeri tiču Rijeke. Saša Begović spominje Sušački most, projekte u kompleksu »Rikard Benčić«, Centar Zamet, ulaznu zgradu groblja Kozala…
– Sušački most smo radili u vrijeme kad smo tek diplomirali i svima nam je taj projekt neizmjerno značio – shvaćali smo važnost njegove uloge kao urbane točke susreta, kao poveznice gradskih cjelina… Drago mi je vidjeti mlade kako se danas tamo okupljaju i daju mostu život, kaže Begović.
Jedan centar
Centar Zamet ogledni je primjer totalnog dizajna kojemu se studio 3LHD utječe u svojim projektima, dajući puno pažnje multifunkcionalnosti i komunikaciji.
– Centar Zamet je sigurno najvažnija dvorana u Rijeci, ali i trg i knjižnica; ti multifunkcionalni prostori značajno su oplemenili taj važni, a zanemareni dio grada, kaže Begović, kojemu je od projekata na riječkom području bitan i onaj na Delti, za kojeg drži da temeljito redefinira centar grada.
Izložba u MSU-u, osim što nudi presjek rada ovog plodnog studija, otvara i priliku da se revidira položaj arhitekture u društvu, da se učini dinamičnijom suradnja arhitekture i umjetnosti (što 3LHD čini angažirajući u svojim projektima vrsne umjetnike, poput Silvija Vujičića, Zlatana Vehabovića ili Kristine Lenard).
– Nismo htjeli napraviti hermetičnu izložbu s nacrtima, htjeli smo pokazati čime se arhitekti bave, napraviti nešto što je životno. Medijske polemike uključili smo jer mislimo da su arhitekti koji rade u javnom prostoru dužni davati odgovore, koliko god apsurdne bile kritike… Most branitelja u Rijeci i projekt splitske Rive prizvali su najviše kritika. Bili smo ustaše, partizani, nesposobnjakovići… Samo o Rivi objavljeno je 650 članaka, u kojima su uspostavljene dvije opozicije – kamenaši protiv betonaša!
Dok su nas »kod kuće« napadali, direktor UNESCO-a je o našem projektu Rive napisao hvalospjeve, a kad smo to njegovo pismo dali na objavu Slobodnoj Dalmaciji, oglušili su se – kaže Begović, koji drži da u gubljenju kredibiliteta arhitekture u javnosti dio odgovornosti snosi i struka.
Izložba u MSU-u je otvorena do 14. veljače 2016.