Već smo u nekoliko navrata pisali o tome kako je situacija s pandemijom koronavirusa utjecala na drastičan pad broja posjetitelja muzeja diljem svijeta. Najnovije istraživanje Muzejskog dokumentacijskog centra ipak daje tračak optimizma, a članak koji potpisuje Maja Kocijan poručuje da je ljeto zaustavilo strmoglavi pad posjetitelja. Povoljna epidemiološka situacija, naime, i njoj pridružena dobra turistička sezona tijekom srpnja i kolovoza 2021., snažno su se odrazile i na broj posjetitelja muzejskih kuća. Pet hrvatskih muzeja, koji posljednjih godina ostvaruju najveći broj posjetitelja, ovog su ljeta u dva turistički najjača mjeseca zabilježili porast posjećenosti od 84,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., što čini 70 posto posjećenosti istih muzeja tijekom posljednjeg pretpandemijskog ljeta 2019.

Prema prikupljenim podacima MDC-a, Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti koji između ostalog skrbi i o pulskoj Areni, ovog je ljeta s prošlogodišnjih 109.687 posjetitelja skočio na 175.189. Porast od 59,7 posto u odnosu na 2020. još uvijek čini 70,8 posto posjećenosti iz 2019. Muzej grada Splita, čiji podaci uključuju i one o posjetiteljima podruma Dioklecijanove palače u srpnju i kolovozu ove godine, zabilježio je najveći porast od nevjerojatnih 364,7 posto skočivši s 15.589 posjetitelja, koliko ih je imao prošlog ljeta, na 72.441 ove godine što čini 72,6 posto pretpandemijskih brojki. Dubrovački muzeji također su u srpnju i kolovozu zabilježili velik porast od 199,9 posto u odnosu na prošlu godinu, no tih 54.565 posjetitelja je još uvijek tek 64,6 posto posjećenosti iz 2019.

Klovićevi dvori ovog ljeta bilježe pad od 45,5 posto u odnosu na ljeto 2020. Analizom njihovih podataka vidljivo je da im je laganim buđenjem turističkog prometa u Zagrebu porastao broj posjetitelja Kule Lotrščak s tek 1.222 prošloga ljeta na 7.746 ove godine, no istovremeno je izgubljeno oko 15.000 posjetitelja »zarađenih« prošlog ljeta promjenama izazvanim pandemijom i potresom kada se niz manifestacija i koncerata pomakao na ljetne mjesece i uselio u vanjske prostore Klovićevih dvora. Kad se pak pogleda posjet izložbama u Klovićevim dvorima, vidi se da je broj posjetitelja skočio s prošloljetnih 139 na 1.072 ovoga ljeta, no to još uvijek čini trećinu posjećenosti iz 2019.
Muzeje Hrvatskog zagorja ovog je ljeta posjetilo 22.410 posjetitelja, 24,4 posto više nego u ljeto 2020. i 21,4 manje nego 2019.

Kako navodi Maja Kocijan, svjetske muzejske kuće još nisu objavile podatke o kretanju posjećenosti tijekom prvih mjeseci nakon otvaranja. U odnosu na hrvatske muzeje, europski su i ove godine bili zatvoreni, a i po otvaranju izloženi su velikom većinom mnogo strožim epidemiološkim mjerama. Britanske muzejske kuće počele su se otvarati tek sredinom svibnja, nakon trećeg lockdowna, a prvo sondiranje povratka posjetitelja, koje je koncem lipnja proveo The Art Newspaper, pokazalo je da su i najveći i najposjećeniji muzeji Londona daleko od povratka na staro. Nacionalna galerija u prvih je mjesec dana što su se otvorili ostvarila tek 13 posto posjetitelja koje su imali 2019., Britanski muzej 20 posto, a Muzej Victorije & Alberta koji je broj radnih dana morao smanjiti sa sedam na pet oko 22 posto pretpandemijskih posjetitelja.

U svakoj je državi trend rasta ili pada posjetitelja odraz epidemiološke situacije i mjera pa tako i turističkog prometa. Španjolska, jedna od pandemijom najpogođenijih europskih država, rast zabilježen ovoga ljeta pripisala je padu broja oboljelih, visokoj cijepljenosti građana, prestanku ograničenja putovanja i posljedičnom porastu turista. Svi veliki muzeji od Prada preko Reine Sofije do Thyssen-Bornemisze udvostručili su broj posjetitelja u odnosu na prošlo ljeto, no daleko su od pretpandemijske posjećenosti. Muzej kraljice Sofije ovoga ljeta posjetilo je zavidnih 547.914 posjetitelja što jest dvostruko više nego prošle godine, ali daleko od 1,3 milijuna iz 2019.

Dramatičan pad broja posjetitelja i prihoda ovo je ljeto na trenutak zaustavilo, no novi valovi pandemije najveću krizu koja je pogodila muzeje razvukli su i na 2021. Podaci će na kraju godine, smatra Kocijan, biti mnogo sumorniji.