Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Oporavak kulture

Kim Cuculić

Kako je upozorila izvjestiteljica Monica Semedo, i prije pandemije su mnogi umjetnici i kulturni radnici morali raditi druge poslove kako bi osigurali svoju egzistenciju, dodajući da je »najvažniji jednak pristup socijalnoj sigurnosti«.



Ovih dana usvojen je tekst Rezolucije Europskog parlamenta o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u. Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su na ovotjednoj plenarnoj sjednici da se osiguraju minimalni standardi i socijalna zaštita za umjetnike i radnike u kulturnoj i kreativnoj industriji, čiji se ionako nesiguran položaj dodatno pogoršao u pandemiji COVID-19. Izvješće o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u Europski parlament je usvojio s 543 glasa za, 50 protiv i 107 suzdržanih. U izvješću se napominje da europski kulturni i kreativni sektori i industrije čine između 4 i 7 posto BDP-a EU-a i zaslužni su za 8,7 milijuna radnih mjesta. Ti sektori izgubili su trećinu prihoda prošle godine, odnosno 199 milijardi eura, a u pandemiji su najteže pogođene izvedbene umjetnosti i glazbena industrija.


Stroge mjere zatvaranja preselile su umjetnike na digitalne platforme, a eurozastupnici upozoravaju da umjetnike treba bolje zaštititi od dominantnih streaming platformi.


Zastupnici u izvješću izražavaju zabrinutost jer u tom novom poslovnom modelu mnogi umjetnici i stvaratelji ne mogu ostvariti isti iznos prihoda, jer se praksom nametanja klauzula o otkupu od strane dominantnih ili velikih platformi za internetski prijenos autorima onemogućuje primjerena i razmjerna naknada za stvaratelje.




Prihodi umjetnika i kreativnih radnika bili su nestabilni i prije pojave pandemije, a zbog često atipičnih radnih aranžmana otežan im je pristup potpunoj socijalnoj zaštiti i isključuje ih se iz naknada za nezaposlene, zdravstvenog osiguranja i mirovinskih programa. Europski parlament stoga poziva Komisiju da predloži europski status umjetnika i pritom uspostavi zajednički okvir za radne uvjete i minimalne standarde u svim članicama EU-a.


Kako je upozorila izvjestiteljica Monica Semedo, i prije pandemije su mnogi umjetnici i kulturni radnici morali raditi druge poslove kako bi osigurali svoju egzistenciju, dodajući da je »najvažniji jednak pristup socijalnoj sigurnosti«. Prema pisanju Hine, hrvatski eurozastupnik i član Odbora za kulturu i obrazovanje Predrag Fred Matić u raspravi na plenarnoj sjednici rekao je da »bez oporavka kulture nema ni oporavka društva«.


»Da bismo to postigli, potrebni su nam ljudi koji će za svoj rad biti adekvatno plaćeni i socijalno osigurani, ali i sredstva da se to ostvari«, istaknuo je Matić te ponovio poziv Komisiji da objavi podatke o iznosima i namjeni Plana za oporavak i otpornost.


»Kad smo radili pregled nacionalnih planova, šokiralo me da države nisu poštovale zahtjev Europskog parlamenta da izdvoje 2 posto sredstava za kulturu. Tu je, nažalost, i Hrvatska. Izgleda da im je kultura zadnja na popisu prioriteta, a to je nedopustivo. Bez snažnog kulturnog i kreativnog sektora, nema ni društvenog razvoja i ponovo apeliram na sve države članice da izdvoje adekvatna sredstva kako bi se ublažile posljedice krize i potaknuo dugoročni razvoj sektora«, poručio je Matić.
Povjerenik Komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je eurozastupnicima da je


Komisija povećala iznos financijske potpore kulturnim, kreativnim i uključivim projektima s gotovo 2,5 milijardi eura iz programa Kreativna Europa i s oko dvije milijarde eura iz programa Obzor Europa. Schmit je najavio da će Komisija uskoro objaviti vodič o financiranju kulturnog sektora u EU-u s podacima o svim dostupnim sredstvima Unije.


Zastupnici su u izvješću zatražili i da se uklone prepreke za prekograničnu mobilnost umjetnika koju često otežava birokracija. Upozorili su i da je potrebno štititi umjetničku slobodu.


»Sve je veća zabrinutost zbog toga što vlade, političke ideologije i neki nedržavni akteri diljem svijeta i u Europi trenutačno napadaju univerzalnost ljudskih prava. Postoje ograničenja umjetničkog izražavanja koja se odnose na vjerske vrijednosti koje nadilaze umjetničku slobodu, vrijeđanje države i njezinih simbola, neprimjeren utjecaj vlade na muzeje i umjetničke institucije. Meta napada su LGBTIQ+ umjetnici, a izazovi za žene i manjine i dalje predstavljaju opasnost za kulturnu raznolikost Europe«, stoji u izvješću.