Jubilarni Dani

Zajedničko muziciranje na visokoj razini. Počelo peto izdanje Dana rane glazbe u crkvi Uznesenja Marijina

Igor Vlajnić

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec

Na koncertu otvorenja festivala nastupili su Ana Benić Šalinović i Metod Sironić na traversu te Jelena Tihomirović na čembalu, a okosnicu programa činile su suite Jacques-Martina Hotteterrea



RIJEKA – Udruga Corona Laurea iz Lovrana već niz godina organizira dva različita festivala: Dane rane glazbe u Rijeci i Lovran Classics u Lovranu. Nakon ljetnih koncerata u ugodnom lovranskom ambijentu, peti Dani rane glazbe počeli su svoja koncertna događanja u crkvi Uznesenja Marijina (kod Kosog tornja) u Rijeci. Kako i sam naziv kaže, radi se o festivalu koji programski donosi prije svega skladbe skladatelja pretklasicističkog razdoblja, što nije neuobičajeno. Dapače, ovakva glazba ima značajan broj poznavatelja i poklonika, a što smo mogli vidjeti i u Rijeci jer je, unatoč hladnom i kišnom vremenu, bilo publike na koncertu. Osim skladbi i skladatelja, ono što zvukovno krasi ovu glazbu jest i izbor glazbala, a dobro je poznato da princip autentičnosti u cijelu priču unosi dodatnu uzbudljivost.


Dvije suite


Na koncertu otvorenja festivala nastupili su Ana Benić Šalinović i Metod Sironić na traversu te Jelena Tihomirović na čembalu, a okosnicu programa činile su dvije suite francuskog skladatelja Jacques-Martina Hotteterrea ‘le Romaina’. Početkom 18. stoljeća Hotteterre je bio vodeći flautist u Francuskoj, a prva barokna flauta iz tri dijela koju nazivamo traverso nastala je upravo u njegovoj obiteljskoj radionici. Izdajući traktate o sviranju traversa, odnosno flaute, Hotteterre ju je učinio prihvatljivim i popularnim glazbalom svoga vremena, što se reflektiralo na popularnost flaute u kasnijim razdobljima sve do danas. Suita op. 4 izvedena je kao duo za dva traversa, a u svih šest stavaka publika je imala dovoljno vremena »naviknuti se« na nježni i suptilni zvuk traversa. Potpuno je jasno zbog čega suvremena orkestralna flauta danas ima baš takav današnji oblik, tehniku i materijal od kojeg je izrađena jer bi u suvremenom okruženju ostalih glazbala izuzetno teško parirala, odnosno bila ravnopravna.


Benić Šalinović i Sironić odlično su se nadopunjavali u zvuku i sjedinjeni činili jedan tehnički i interpretativni amalgam. Druga Hotteterreova Suita op. 2 br. 4 koja je izvedena nešto kasnije u programu, na scenu je postavila traverso i čembalo (Sironić i Tihomirović). Vidjelo se i čulo kako Sironić za ovu skladbu gaji očito poseban senzibilitet jer je svih sedam stavaka izvedeno vrlo nadahnuto i domišljeno. Zvuk čembala i traversa bio je vrlo dobar, a zajedničko muziciranje na visokoj razini.


Još dva koncerta




Sonatu br. 1 H176 manje poznatog skladatelja Francesca Geminianija uz čembalo je izvela Benić Šalinović, što je također bilo iznimno kvalitetno. Dok je u rukama Sironića traverso zvučao ponešto tamnije i delikatnije, Benić Šalinović je iz svog glazbala dobila nešto briljantniji zvuk sličniji današnjoj flauti, posebno u brzim stavcima i višim registrima. Ne može se reći što je od toga točno ili netočno, već je zapravo zanimljivo da je takav detalj cijelom koncertu dodao na dinamičnosti. Posljednju na programu Sonatu op. 11 br. 12 Pietra Antonija Locatellija izveli su svi izvođači večeri, a radi se o djelu virtuoznije fakture s jednim sporim (Largo) i tri brza stavka (Vivace, Allegro i Preso) od kojih zadnji ima vrlo zvučno neobičan završetak.


Festival Dani rane glazbe Rijeci će donijeti još dva koncerta, od kojih će prvi biti u nedjelju 29. listopada, kada će nastupiti ansambl Riječki barokni solisti (RiBaSol) i mlada sopranistica Josipa Bilić, dok će drugi biti tjedan dana kasnije uz nastup slovenskog dua koji čine Gregor Fele (barokno violončelo) i Domen Marinčič (viola da gamba). Svi koncerti održavaju se u crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci s početkom u 19 sati uz slobodan ulaz, pa je doista mudro uputiti se i uživati u dašku rane glazbe s autentičnim prizvukom koji nije moguće čuti baš tako često. Ako je suditi po prvom koncertu, prisutna publika bi trebala biti zadovoljna.