Fondation Cartier pour l’art contemporain je forum za raspravu i umjetničko eksperimentiranje koji suvremenu umjetnost u svim njezinim oblicima, njezino izlaganje i njezinu dostupnost publici postavlja u središte svojega institucionalnog poslanja.

Od svojega osnutka 1984. godine, koji je inicirao Alain Dominique Perrin, tadašnji predsjednik Cartiera, njezine aktivnosti promiču suradnju i razmjenu među umjetničkim disciplinama.

Njezina zbirka koja je nastajala kroz niz izložbi odražava multidisciplinarnost i širinu tema koje istražuje kroz svoj program, u suglasju s društvom i suvremenim pitanjima.

Dinamična arhitektura

Fondation Cartier provodi svoje aktivnosti i obveze sa željom i ambicijom da suvremenu umjetnost učini dostupnom svima. Kroz svoj program izložbi i događanja, Fondation Cartier stvara poveznice među kreativnim prostorima i potiče istinsko okruženje za multikulturnu razmjenu.

Exposition Générale predstavlja fragmente izložbi koje su obilježile program Fondacije Cartier kroz više od 40 godina

Njezin novi prostor, smješten od prošle godine na adresi 2 Place du Palais-Royal u haussmannovskoj zgradi izgrađenoj 1855. godine, u potpunosti je iznova osmislio arhitekt Jean Nouvel.

Dinamična arhitektura koju je zamislio, a sastoji se od pet pokretnih platformi, omogućuje potpuno prilagodljive prostorne konfiguracije i varijacije rasvjete, umnažajući mogućnosti za programiranje i oblikovanje izložbi.

Galerija komunicira s vanjskim prostorom

Arhitektura djeluje kao fleksibilan sustav u službi obveza institucije, otvoren širokom spektru vizualnih umjetnosti, obrta, performansa i znanosti.

Organizirana oko četiri velike tematske cjeline, Exposition Générale ocrtava alternativnu kartografiju suvremenog stvaralaštva koja reinterpretira model muzejskog enciklopedizma: efemerni arhitektonski laboratorij (Machines d’architecture), promišljanje živih svjetova i njihova očuvanja (Être nature), prostor za eksperimentiranje s materijalima i tehnikama (Making Things) te prospektivne narative koji spajaju znanost, tehnologiju i fikciju (Un monde réel).

Izložba nadilazi prostor zgrade i širi se na okolni urbani i povijesni kontekst Fondacije Cartier, uključujući trg Palais-Royal

Na rubovima tih tematskih izložbi, drugi sklopovi i predstavljanja radova otkrivaju individualne ili suradničke putanje i pristupe umjetnika iz Zbirke.

Na kraju, Exposition Générale zahvaća i urbano te baštinsko okruženje Fondation Cartier. Trg Palais-Royal, kao i galerija Valois, podzemni prolaz koji je nekoć povezivao metro s robnom kućom Grands Magasins du Louvre, ugošćuju umjetničke intervencije koje produžuju transparentnost prostora i šire izložbu na urbanu razinu. Fondation Cartier ovom izložbom stvara mjesto kolektivnog stvaranja novih narativa, formi i znanja u samom srcu grada.

Un monde reel – dio izložbe usmjeren prema budućnosti, s narativima koji spajaju znanost, tehnologiju i fikciju

Exposition Générale

Exposition Générale stavlja u prvi plan više od 40 godina recentne suvremene umjetnosti, predstavljajući fragmente izložbi koje su obilježile program Fondacije Cartier, koja je od svojeg osnutka 1984. posvećena podršci umjetničkom stvaralaštvu iz cijeloga svijeta.

Odražavajući povijest institucije, izložba ističe glavne teme i reprezentativna djela Zbirke Fondacije Cartier, nastajale usporedno s njezinim programom.

Naslov Exposition Générale odnosi se na izložbe koje je od kraja 19. stoljeća organizirala robna kuća Grands Magasins du Louvre, upravo u toj haussmannovskoj zgradi koju Fondacija Cartier danas zauzima, a koja je izvorno sagrađena za prvu parišku Svjetsku izložbu 1855. godine.

Ti su događaji proširili urbano kulturno polje i najavili novo doba kruženja znanja. Arhitektonski projekt Jeana Nouvela ulazi u dijalog s nasljeđem zgrade obnavljajući način korištenja prostora tako da omogućuje novo promišljanje mogućih pristupa oblikovanju izložbi.

Making Things – prostor za eksperimentiranje s materijalima i tehnikama

Postav izložbe, koji je osmislio Formafantasma, poziva se na materijalnu povijest izložbenih sustava korištenih u tim robnim kućama, ponovno aktivirajući njihovu društvenu i eksperimentalnu narav te istražujući njihov utjecaj na razvoj muzeoloških praksi.

Exposition Générale ocrtava alternativnu mapu suvremenog stvaralaštva koja zagovara drukčiji model od enciklopedijskog muzeja.

To čini kroz četiri cjeline: efemerni arhitektonski laboratorij (Machines d’architecture); promišljanje živih svjetova i važnosti njihova očuvanja (Être nature); prostor za eksperimentiranje s materijalima i tehnikama (Making Things); te dio usmjeren prema budućnosti, s narativima koji spajaju znanost, tehnologiju i fikciju (Un monde réel).

Être nature – cjelina koja promišlja žive svjetove i važnost njihova očuvanja okuplja radove iz različitih geografskih i kulturnih konteksta, koji kroz svoju materijalnost i simboliku propituju odnos čovjeka i okoliša

Uz tu tematsku organizaciju, izložba uključuje i predstavljanja radova koja otkrivaju individualne ili suradničke putove umjetnika iz Zbirke Fondacije Cartier.

Izložba je organizirana u nekoliko velikih cjelina koje zajedno nude alternativnu kartografiju suvremenog stvaralaštva, drukčiju od modela enciklopedijskog muzeja.

Jedna cjelina ocrtava viziju grada ponovno osmišljenog kroz anti-spomenike, utopijske spekulacije te modele neostvarenih ili imaginarnih urbanih projekata.

Druga okuplja radove iz različitih geografskih i kulturnih prostora koji, kroz svoju materijalnost i simboliku, propituju odnos između čovjeka i okoliša, kao i priče, tradicije i znanja koja iz tog odnosa proizlaze.

Treća se usmjerava na eksperimentiranje s materijalima i tehnikama, dok četvrta mapira sadašnjost i njezine moguće budućnosti, propitujući suvremenu fascinaciju tehnologijom i njezine proturječnosti – između utopije i devijacije, stvaranja i razaranja, spekulacije i prijetnje.

Naglašavajući važnost načina izlaganja i propusnosti među disciplinama, izložba nastoji iznova povući granice između likovnih i primijenjenih umjetnosti, institucionalnih i samoorganiziranih praksi te otvoriti prostor slobodnijem kretanju između umjetničkih medija.

Djela nisu prikazana kao izolirani ili ikonizirani objekti, nego ulaze u međusobni odnos i zajedno tvore kolektivnu viziju suvremenog svijeta. Upravo zato što su izložena zajedno, dobivaju nova značenja i mogu se sagledati bez unaprijed zadanih granica.

Mostovi među ljudima

Izložba se pritom ne zadržava samo unutar zgrade, nego se širi i na neposredno urbano i povijesno okruženje Fondacije Cartier. Trg Palais-Royal i galerija Valois, nekadašnji podzemni prolaz koji je povezivao metro s robnom kućom Grands Magasins du Louvre, postaju mjesta umjetničkih intervencija koje produljuju odnos između izložbe i grada.

Alessandro Medini, Mala katedrala (2002.)

Na taj način Fondacija Cartier ovu izložbu pretvara u prostor kolektivnog stvaranja novih narativa, oblika i znanja u samom središtu urbanog života.

U pozadini cijelog koncepta stoji i ideja da kolektivna kreativnost i vizualne umjetnosti mogu potaknuti promjenu, graditi mostove među ljudima različitih iskustava i učvrstiti shvaćanje umjetnosti kao nečega što se ne promatra samo izdaleka, nego se živi i iskustveno dijeli.

Fondation Cartier danas se ne potvrđuje samo kao izložbeni prostor nego kao dinamična kulturna platforma na kojoj se susreću umjetnost, arhitektura, znanost i urbani život.

U središtu Pariza ona pokazuje da suvremena umjetnost nije zatvoren sustav ni privilegij uskog kruga, nego otvoreno polje razmjene, eksperimenta i novih pogleda na svijet. Upravo u toj sposobnosti da poveže prostor, publiku i ideje leži njezina stvarna kulturna snaga.