In memoriam

Odlazak istaknute hrvatske kiparice. Preminula je akademkinja Marija Ujević – Galetović

Kim Cuculić

Bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva koje je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima



ZAGREB – Akademkinja Marija Ujević-Galetović, istaknuta hrvatska kiparica, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, preminula je u Zagrebu u 90. godini. Rođena je 20. listopada 1933. u Zagrebu, kao kći istaknutog leksikografa i publicista Mate Ujevića. Diplomirala je 1958. na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u klasi Frane Kršinića. Nakon studija usavršavala se na Central School of Art u Londonu. Od 1987. predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti i u više navrata bila pročelnica Kiparskog odsjeka. Za redovitu članicu HAZU-a izabrana je 1998. godine.


Portreti i kipovi


Akademkinja Marija Ujević-Galetović bila je jedan od glavnih nastavljača tradicije hrvatskog figurativnog kiparstva koje je povezala sa suvremenim i avangardnim shvaćanjima. Početkom 1960-ih približila se pop-artu i novoj figuraciji; pročišćavala je oblike i naglašavala izražajnost različitih materijala (alabaster, porculan, bronca, poliester, aluminij). Portrete je oblikovala kao kiparske metafore oslonjene na prirodne oblike (»Franz Kafka«, 1979.), a u volumenima oštrih bridova i osebujne stilizacije bila je bliska kubizmu (»A. G. Matoš«, 1979.). Ritmičkim kontrastima svjetla i sjene postizala je ekspresivnost, a bojom metafizičko značenje kipa (»Meta«, 1979.). U 1980-ima oblikovala je postmodernističke skulpture (»Melanija«, 1988.; »Čizma«, 1989.). U kasnijim radovima sintetizirala je svoja iskustva služeći se klasičnim i modernim asocijacijama (»Trkač«, 1995.; »Mačka«, 2009.).


Autorica javnih skulptura


Bila je autorica više javnih skulptura, između ostalih spomenika Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, Vlahi Paljetku i Jurju Križaniću u Zagrebu, spomenika Miroslavu Krleži u Osijeku i Opatiji, Jakovu Gotovcu u Osoru, Frani Petriću u Cresu, papi Ivanu Pavlu II. u Dubrovniku te Mati Parlovu u Puli. S akademikom Šimom Vulasom bila je autorica poprsja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana na njihovom grobu u zagrebačkoj katedrali. Među religioznim skulpturama ističu se »Uzašašće« u crkvi svetog Nikole u Rijeci, »Sveti Franjo« u Visokom, kip svetog Pavla u njegovoj crkvi u Zagrebu, vratnice katedrale u Požegi, te 13. postaja Križnog puta u Mariji Bistrici (s Antom Orlićem). Izlagala je na mnogim izložbama i dobila brojna priznanja, među kojima i Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 2012.