Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek održala je konferenciju za novinare u povodu objave rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu, pregleda postignuća u 2022. i najave projekata za 2023. godinu.

Ministrica je izrazila zadovoljstvo oporavkom kulturne scene te kulturnih i kreativnih industrija nakon pandemije, na što su uvelike utjecale mjere i potpore koje je Ministarstvo uvelo tijekom pandemije i na taj način održalo kulturnu scenu na životu.

– Hrvatska je bila jedina europska zemlja koja je u kontinuitetu održala kulturu otvorenom, rekla je ministrica te istaknula kako se taj neprekinuti kontinuitet pokazao ključnim, jer su hrvatske kulturne ustanove, neovisne udruge i samostalni umjetnici uspjeli nastaviti raditi.

– Bila je to hrabra odluka koja se pokazala dobrom. Imali smo mjere, kolege su radili u nemogućim uvjetima, ali u usporedbi s drugima imamo puno manju krizu publike, manje je ljudi odustalo od bavljenja kulturom i umjetnošću, nemamo zatvorenih institucija ili organizacija koje su prestale raditi, dodala je.

Povećanja i iskoraci

Također, osvrnula se i na povećanje proračuna Ministarstva kulture i medija u odnosu na prošlu godinu.

– Kad sam postala ministrica, naslijedila sam proračun koji je bio 0,56 posto budžeta. U sljedećoj godini dosegnuli smo za 2023. godinu 1,37 posto državnog proračuna, što je 37 posto povećanja samo u odnosu na prošlu godinu, rekla je ministrica.

Istaknula je da je ove godine donesen Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, a uz redovite natječaje pokrenut je posebni poziv za plesne umjetnike, dok su putem HAVC-a prvi put dodijeljena sredstva za videoigre.

Ipak, najveće povećanje, ističe ministrica, odnosi se na sredstva koja su na raspolaganju za obnovu od potresa. Kao velik iskorak za ministarstvo izdvojila je provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u sklopu kojega je za potporu kulturnim i kreativnim industrijama osigurano 250 milijuna kuna.

Za sustav provjere medijskih činjenica izdvojit će se 50 milijuna kuna, 80 milijuna kuna za projekt izrade konzervatorskih podloga, 300 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra i 265 milijuna kuna za projekt razvoja i unaprjeđenja digitalne infrastrukture arhiva.

– Kroz taj će projekt biti obnovljeno ili izgrađeno osam novih državnih arhiva i postavljen kompletno digitalizirani sustav pohrane podataka koji se tiču rada pravosudnih tijela, napomenula je ministrica.

295 projekata obnove

Isto tako, Ministarstvo kulture i medija provodi 295 projekata obnove EU sredstvima, njih stotinjak nacionalnim sredstvima, a do sada je iz Fonda solidarnosti povučeno više od 900 milijuna kuna.

– U ovom trenutku završili smo više od 15 projekata, većina njih je započela s radom, a dinamika je dobra, istaknula je.

– Odlučili smo u ovom programskom razdoblju ne ići s velikim novim projektima, nego kroz ovaj projekt podignuti razinu svih objekata koji već djeluju – knjižnice, centri za kulturu, kazališta, muzeji.

Omogućit ćemo im energetsku obnovu, digitalnu prilagodbu i prilagodbu prostora osobama s invaliditetom i vjerujem da ćemo na kraju tog petogodišnjeg razdoblja imati značajno unaprijeđenu temeljnu kulturnu infrastrukturu doslovno u svakom dijelu Hrvatske, tvrdi ministrica.

Projekt obnove nakon potresa nastavlja se i u 2023., te se očekuje da će do 30. lipnja na to biti potrošeno otprilike tri puta više sredstava od inicijalno alociranih. Ukupno se tijekom iduće godine očekuje realizacija projekata u vrijednosti oko 2,5 milijardi kuna.

– Tijekom siječnja ugovorit ćemo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti cjelovitu obnovu onih zgrada, kulturnih institucija koje će se nastaviti obnavljati sredstvima Ministarstva, što uključuje nacionalne intervencije i obnovu zgrada u kulturno-povijesnoj cjelini Petrinje, istaknula je Obuljen Koržinek.

Konkretno, u planu je završetak konstrukcijske obnove ugovorene putem Fonda solidarnosti, realizacija izgradnje 26 kuća u centru Petrinje i ugovaranje projekata cjelovite obnove kulturnih ustanova, a bit će osigurana i dodatna sredstva za obnovu zgrada za koje je Ministarstvo provodilo hitne mjere i osiguralo sredstva za izradu dokumentacije, a koja nisu bila obuhvaćena natječajima iz Fonda solidarnosti.

Novi prostori kulture

Od novih prostora kulture, među ostalim, otvoreni su knjižnica u Garešnici, Svetoj Nedelji, tvrđava svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu, Providurova palača u Zadru, a kao jedan od važnijih projekata izdvojila je otvorenje izložbe »Jedan svijet« u Zadru, u okviru koje će na dvije godine zbirka umjetnina NMMU-a biti izmještena iz svog prostora, što je prvi primjer takve dugoročne posudbe.

Podsjetila je i kako je Ministarstvo u suradnji s novinarskim udrugama i pravosuđem organiziralo niz radionica o SLAPP tužbama i već se vide prvi rezultati, odnosno odbacuju se tužbe prepoznate kao SLAPP.

Godinu na izmaku ocijenila je jednom od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije. Završen je 21 dugometražni igrani film, od čega su 13 većinska hrvatska produkcija, a čak ih je 10 debitantskih.

– Obilježili smo 10 godina Filming in Croatia, što je i jedan od najuspješnijih sustava izravne potpore koji imamo, s učinkom od 1,6 milijardi kuna izravnih prihoda u proračunu, zaključila je ministrica.