ZAGREB – Radna skupina Matice hrvatske na čelu s voditeljem Mariom Grčevićem, a u sastavu Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, August Kovačec i Tomislav Stojanov, izradila je nacrt Zakona o hrvatskom jeziku.

Nacrt ide na razmatranje ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu s prijedlogom da ga Ministarstvo uputi u saborsku proceduru kao ovlašteni predlagač, objavljeno je u Vijencu, Matičinom dvotjedniku za umjetnost, kulturu i znanost.

Od dugoročne koristi

Tekst »Zašto Zakon o hrvatskom jeziku?« potpisuje glavni urednik Vijenca Goran Galić, a u njemu donosi izjave voditelja radne skupine dr. sc. Marija Grčevića, redovitog profesora na Odsjeku za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu te akademika Stjepana Damjanovića o novom nacrtu.

U Matici hrvatskoj za sada kažu da autori nacrta neće istupati u drugim medijima prije no što nacrt Zakona bude upućen u javnu raspravu, a isto nam je na naš upit za razgovor odgovorio i voditelj radne skupine Mario Grčević. Tako se za sada o novom nacrtu može saznati iz Vijenca. Za Vijenac je Grčević rekao da je novi nacrt Zakona radna skupina pisala tako da bude od dugoročne koristi hrvatskom društvu.

– To je moderan zakon koji ima podudarne odredbe u jezičnim zakonima drugih država, no on nije preslika bilo kojega drugoga jezičnoga zakona. Napisan je tako da poštuje i uvažava naše lokalne, hrvatske specifičnosti, uključujući naš i europski pravni sustav, rekao je Grčević za Vijenac.

Akademik Stjepan Damjanović kazao je da novi Zakon o hrvatskom jeziku treba pomoći da nitko u Hrvatskoj ne bude ni u jednoj prilici kažnjen zato što zna samo hrvatski.

– Ne možete dopustiti situaciju u kojoj, na primjer, na nekoliko zgrada u nekom hrvatskom gradu imate natpise samo na engleskom jeziku pa tko ne zna engleski, ne može znati prodaju li se u zgradi računala ili jaja, rekao je Damjanović za Vijenac.

Damjanović je radio i na prijašnjim inačicama zakona te kaže kako je ova bolja jer nudi kraće i jasnije formulacije, primjerenije zakonskom tekstu, te zato što je uklonila neke prijašnje prijedloge koji po svojoj naravi ne pripadaju u Zakon.

Suradnja s pravnicima

– Čitali smo i analizirali zakone drugih država, surađivali s pravnicima. Ni u prijašnjim inačicama, ni u sadašnjoj nema nikakva nasilja o kojem govore protivnici zakona. Zašto nije dosad prošao? Raspoloženje je na relevantnim mjestima bilo negativno: manji broj protivnika misli da se zakonom ne dobiva ništa, veći broj to uvijek povezuje sa zakonskim odredbama iz NDH, čak i kad sebi ne priznaju da to povezuju, a dio je iz one skupine koja uvijek čeka priliku da iskaže svoje protuhrvatske stavove. Mi pak mislimo da je zakon koristan, da se on ni na koji način ne može dovesti u vezu s nakaradnom jezičnom politikom u vrijeme NDH i dodajem svoje mišljenje da sadašnji tekst bolje, to prije svega znači obzirnije, govori o problematici nego zakoni u nekim drugim državama, rekao je Damjanović. Više na https://www.matica.hr/vijenac/754/zasto-zakon-o-hrvatskom-jeziku-34178.