Ante Topić, član skupine tenora zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, preminuo je prošli tjedan nakon borbe s koronavirusom u šezdeset drugoj godini života. Prerana umjetnikova smrt rastužila je naš umjetnički svijet, a napose njegove kolege iz HNK-a. Prošloga su vikenda oko zgrade kazališta tako kolege i građani palili lampaše u sjećanje na preminulog Topića. No glazbenikov odlazak nije izazvao samo lavinu tuge, prisjećanja i žalosti, već i jedan od najvećih skandala u povijesti naše kulturne scene.

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, za smrt Ante Topića izravno proziva intendanticu HNK-a Dubravku Vrgoč, koju su i kazneno prijavili za širenje zaraze. Kažu da do tog nemilog događaja ne bi došlo da su se poštivale mjere. Dubravka Vrgoč je 7. prosinca na N1 televiziji sve optužbe okarakterizirala zlonamjernima te istaknula da se ne može ustanoviti na koji se način i gdje zarazio bilo tko, pa tako i pokojni tenor.

U sve se uključila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je u četvrtak zlonamjernima ocijenila tvrdnje da je intendantica HNK-a u Zagrebu Dubravka Vrgoč nehajem skrivila smrt tenora Ante Topića, te apelirala na prestanak plasiranja poluinformacija u javnost i pozvala na dijalog.

»Virus je svugdje oko nas, svatko od nas se može zaraziti. Podizati kaznenu prijavu protiv bilo koga tko je poduzeo sve mjere koje je trebao za mene je zaista neshvatljivo«, kazala je Obuljen Koržinek.

Zgroženi izjavom

Nije trebalo dugo čekati na odgovor sindikalnih povjerenika u funkciji Radničkog vijeća-a HNK-a u Zagrebu, koji su u petak navečer izjavili kako su »zgroženi izjavom ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek […] koja se, nažalost, informira isključivo od intendantice Dubravke Vrgoč koja neistinito informira javnost, a ne od zaposlenika HNK koji imaju posve drugačija iskustva, o čemu su već obavijestili javnost u nizu demantija na intervju intendantice Vrgoč na N1 Televiziji. Neshvatljivo nam je da čelna osoba u resoru u kojem djelujemo duže vrijeme, ignorira informacije od umjetnika izloženih zarazi«.

Intendantica i ministrica tvrde da su se sve mjere poštivale, no Mario Bokun – šef sindikata Zbora HNK-a – zajedno s pet podružnica sindikata HNK-a u Zagrebu, tvrdi upravo suprotno. Svi osim sindikata Drame, koji se isključio iz djelovanja po ovom pitanju, podržali su i dali dokazne materijale po kojima, kako kažu, postoji opravdana sumnja na kršenje članka 180. kaznenog zakona u vezi sprečavanja širenja zaraznih bolesti.

»Predstava ‘Seviljski brijač’ bila je na rasporedu 29. 10. Na toj je predstavi bio jedan statist koji je 31. listopada dobio simptome. Javio se svome liječniku i po simptomima mu je dijagnosticiran COVID-19. Po uputi liječnika i epidemiologa nazvao je nadležnog voditelja u HNK-u, koji je obavijestio direkciju opere. Tada nastaje problem. Drugi studenog direkcija Opere nije obavijestila ansambl predstave ‘Seviljski brijač’, već samo dvoje solista i dvoje statista. Pod ansamblom se podrazumijevaju solisti, zbor, statisti i radnici tehnike (scenski radnici, garderobijeri, šminkeri, frizeri i drugi). Istog dana (2. studenog) u 16 sati muški zbor ima probu za ‘Čarobnu frulu’, na kojoj su i Topić i još nekoliko kolega iz ‘Seviljca’.

Bez odgovora

Trećeg studenog smo tražili očitovanje uprave na situaciju, jer nismo imali nikakvu službenu obavijest o situaciji. Mailom su nam odgovorili kako ne znaju je li statist zaražen. Na prijedlog da se proba za ‘Čarobnu frulu’, koja treba biti u 14 sati, otkaže dok se ne utvrdi činjenično stanje i vidi što je potrebno učiniti, ravnatelj Mottadelli odbijati otkazati probu, ali dolazi pred zbor objasniti situaciju. Govori kako ne zna je li statist zaražen i kako mu je dobro uz blage simptome.

Jedan kolega stupa u kontakt sa statistom koji potvrđuje da se vodi kao pozitivan na koronavirus. Suočen s tom činjenicom ravnatelj Mottadelli ne posustaje u svojim tvrdnjama. Mi radimo i dalje – 4. studenog predstavu ‘Lucia di Lammermoor’, 5. studenog audicije za tenora i alta. Topić je bio na probama 2. i 3. studenog i na audiciji za tenora 5. studenog. Na sva tri termina bio je u blizini dvojice kolega sa ‘Seviljca’ koji su 6. studenog zajedno s Topićem i kolegicom Lebarić dobili prve simptome i na tesitranju 9. studenog bili pozitivni«, kazuje Bokun te dodaje da ne upiru prstom ni u koga, ali poveznica, pa i opravdana sumnja postoji, jer bi ispravan način reagiranja bio poslati cijeli ansambl »Seviljskog brijača« u samoizolaciju u ponedjeljak, 2. studenog.

Intendantica Vrgoč do trenutka pisanja ovog teksta nije odgovorila na naše pozive i poruke da se očituje o svemu, ali je u nekoliko navrata jasno opovrgnula sve optužbe kazavši da je uprava radila sve u skladu s propisima. Kao otegotnu okolnost iznijela je činjenicu da je u HNK-u zaposleno 503 ljude te da je ovo samo jedan u nizu napada na nju otkako je stala na mjesto intendantice s ciljem da ju se s te pozicije svrgne.

Ljubomore nema

»Svatko tko je optužen izjašnjava se da nije kriv. Naravno da svatko želi sebe opravdati, ali veličina čovjeka je u tome da prizna svoje pogreške i krene dalje ne griješeći više«, istaknuo je Bokun te dodao da su oni iz Sindikata, kao i pojedini kolege individualno, u više navrata upozoravali na probleme, ali se intendantica oglušila i radila po svojem.

»Vrgoč stalno ponavlja što je učinila, ali uporno preskače odgovoriti na ono što nije učinila – nije poslala ansambl ‘Seviljskog brijača’ u samoizolaciju«. Ljubomore, kažu iz sindikata, nema, jer nitko od njih nema namjere postati intendantom, već samo žele normalno raditi u ovim uvjetima, a to im je, naglašavaju, onemogućeno zbog ambicija intendantice Vrgoč, koja »želi da mi budemo jedino kazalište koje radi u vrijeme koronavirusa i, kao što vidimo, nije bitno tko će cijenu toga platiti«. Dubravka Vrgoč, u već spomenutim intervjuima, kazala je da nije pod njenom jurisdikcijom hoće li kazališta raditi ili neće.

U članku 180. Kaznenog zakona piše: »(1) Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima, odnosno za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti životinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima ili prenošenja zarazne bolesti sa životinja na ljude, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. (2) Tko ne pridržavajući se mjera zaštite drugoga zarazi opasnom zaraznom bolešću, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine«.