RIJEKA – Riječki likovni umjetnici, članovi Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Rijeci te šestero studenata, uz pisce Doris Pandžić, Dunju Matić Benčić i Davora Mandića, članove neformalne književne skupine Ri lit, predstavljeni su u Crnoj Gori u organizaciji Saveza Crnogoraca Hrvatske iz Rijeke. Crnogorska prezentacija riječkih kreativaca za neke je bila i fizička, pa su se na Cetinju osobno pokazali Doris Pandžić i Davor Mandić, dok je riječke boje brojnih likovnjaka branio Ivica Nikolac, koji je u Podgorici postavio HDLU-ovu Treću izložbu malih formata, ali i svoju izložbu fotografija »Prisutna odsutnost«.

Dan riječkog ukazanja u Crnoj Gori počeo je na Cetinju, gdje je domaćin rilitovskom dvojcu bila Nacionalna biblioteka Crne Gore Cetinje. Ranoposlijepodnevno književno druženje i prije svoga početka ukazalo je da ambiciozno njegovo postavljanje u vrijeme dok je Sunce još relativno visoko, kao i posljedične temperature, neće naštetiti manifestaciji. Dapače, tridesetak gostiju u lijepoj prostoriji impresivne zgrade kulturnog dobra Crne Gore iz 1910. godine dalo je naslutiti da je bojazan oko eventulane slabije posjećenosti bila neosnovana.

Podijeljene knjige

Uz najavu direktorice Biblioteke Dragice Lompar, svoj je književni rad, pjesnički i prozni, predstavila Doris Pandžić, koju je publika nagradila toplim pljeskom. Davor Mandić je potom predstavio po segment iz svih svojih triju objavljenih i jedne neobjavljene knjige. No Doris Pandžić u Crnoj Gori nije bila da bi samo govorila o sebi, već dapače, dobar je dio rilitovskog predstavljanja posvećen Dunji Matić Benčić, kojoj je Panžić i uredila i objavila knjigu »Sinestezije«. I kako je sama na koncu primijetila, Crnogorci su za razliku od Hrvata bili manje sramežljivi, pa je 20-ak besplatnih primjeraka knjige podijeljeno u rekordnom roku. Uspješnost predstavljanja začinilo je i kasnije druženje sa zainteresiranim gostima, koji su akterima predstavili svoje poglede na njihove radove, a ponekad i njihove vlastite radove.

No nije bilo previše vremena za druženje u prijestolnici, jer je valjalo put glavnoga grada Podgorice, gdje je Nikolac uz vrijedne asistentice cijeli dan radio na postavljanju dviju zahtjevnih izložbi u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore u Podgorici, pod domaćinstvom Sekretarijata za kulturu i sport Podgorica. Izložbu koju smo vidjeli u riječkoj galeriji Juraj Klović Nikolac je postavio u većem prostoru podgoričke galerije, što je bilo zahtjevno, jer se mali format radova lako mogao »izgubiti« u pravokutnom prostoru većem od »Klovića«. No možda mu je još i zahtjevnije bilo postaviti svoju izložbu u višestruko manji odvojeni prostor galerije, jer su se njegove fotografije presjeka dugogodišnje karijere lako mogle tamo »ugušiti«. No prema reakcijama posjetitelja, čini se da nije bilo ni »gubljenja« ni »gušenja«. Kao i na Cetinju, i u Podgorici je interes publike, kao i pristup medija ukazao na uspješno gostovanje, garnirano protokolarnim obraćanjima koja su izlazila iz okvira prigodne kurtoazije.

Putovanje Crnom Gorom

Hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubišić nije samo nahvalio izložbu, već je istaknuo i da dugo nije bio na tako ugodnom književnom druženju kao onom na Cetinju, koje je također pohodio, dok je čelnica Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice Ana Medigović u stručnome obraćanju signirala temeljne postavke dviju izložbi, odmaknuvši se time od uobičajena jednostavnog leksika kojim se u takvim prigodama koriste dužnosnici.

Nije ipak baš sve moglo proteći u idili, pa je raniji dogovor o preuzimanju crnogorske izložbe ULUCG-a, kao dijela kulturne suradnje dviju država, odgođeno za neka bolja vremena. Naime, kako je to istaknuo predsjednik ULUCG-a Igor Rakčević, procedura za privremeni izvoz umjetnina je zakomplicirana, pa je projekt doživio zastoj.

Osim predstavljanja umjetničkog rada, Riječani su u organizaciji Saveza Crnogoraca Hrvatske iz Rijeke, a zapravo njegova predsjednika Ljube Radovića, posjetili brojne povijesno i kulturološki važne punktove u Crnoj Gori, upoznavši pritom ne samo prirodne i kulturne ljepote susjedne države, već i brojne kršne, ponosne i radišne Crnogorce.