Roman Zvonka Bumbera

“Uhljeb” je magični realizam, ali i društvena kritika

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

To u potpunosti djelo fikcije, ali mislim da se može naći i hrvatski javni sektor unutra opisan, ističe autor Zvonko Bumber



Na riječkom Ekonomskom fakultetu danas je održana promocija knjige “Uhljeb”, autora Zvonka Bumbera, studenta poslijediplomskog specijalističkog studija na tom fakultetu, a profesora geografije u Medicinskoj školi u Rijeci.


Na pitanje što ga je inspiriralo na knjigu ovakvog naslova, Bumber je kazao da radi u javnom sektoru, a studira menadžment u javnom sektoru, pa ima dodira s tematikom.





– Ne bih mogao pisati toliko kvalitetno o privatnom sektoru koliko mislim da sam ovdje o javnom. Tema uhljeba i općenito rada i nerada u javnim službama puno se proteže po medijima zadnjih godina, i uvijek je to neka kritika.


Što jače mora privatni sektor raditi u ovom društvu, to je veća kritika onima koji, može se možda reći, rade po nekom zastarjelom sistemu, i to je jedna od tema koja me kao građanina dotiče, rekao je Bumber.


Kazao je da knjiga, roman, po žanru spada u magični realizam, a uzor mu je, između ostalih, bio Kafka.


– Tako da je to u potpunosti djelo fikcije, ali mislim da se može naći i hrvatski javni sektor unutra opisan. No, to je beletristika, miks žanrova, ima i društvene kritike i nadrealnih elemenata, čak i natruha ljubavne priče, znači neka postmoderna, opisao je Bumber.


Kaže da neće biti nastavka “Uhljeba”, jer ne voli nastavke, ali će se, kaže, sigurno uhvatiti isto neke ovako bitne teme. Izdavač knjige je Sakcinski Media d.o.o. Varaždin.


Negativna percepcija


Promociju je vodio Kristijan Petrović, a o knjizi je govorila Silvia Barnjak, profesorica hrvatskoga jezika iz Medicinske škole u Rijeci, koja je i čitala ulomke.


Uslijedio je potom i okrugli stol na temu “Istine i zablude o efikasnosti javnog sektora”, na kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Mladen Vedriš i prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.



Drezgić je rekao da je Bumber napisao interesantnu knjigu, te su odlučili panelom reflektirati još neke misli, da se prokomentira efikasnost javnog sektora i zašto je ponekad negativna percepcija pojedinaca koji u njemu rade.


– Željeli smo to još malo protresti sa znanstveno-objektivne strane, da vidimo što je tu istina, a što zabluda. Najčešća zabluda je da pojedinci ne rade dovoljno dobro svoj posao, međutim, to je i stvar perspektive.


Često i sami građani i korisnici usluga javnog sektora nisu dobro upućeni u nadležnosti, pa im se onda čini da neki ne rade svoj posao.


Ima puno zabluda, a svima pomaže edukacija. Mi upravo nemamo problem s tim da promoviramo ovakvu knjigu jer smatramo da je javni sektor kvalitetan i da pojedinci i brojne institucije u javnom sektoru sjajno rade svoj posao, ali svakako da ima problema, i ovo je ustvari dobra prilika da se reflektiramo na njih i pokušamo tu situaciju ispraviti koliko god je moguće, zaključio je Drezgić.


Kafka, Orwell…


Vedriš je, govoreći o knjizi, kazao da osim Kafke koji je spomenut, “ima tu malo i Orwella”, a prisjetio se i službenika Čičikova iz Gogoljevih “Mrtvih duša”, te knjige “Toranj” Ivana Kušana, koja je, veli, možda sjajan predtekst za ovaj razgovor.



Vedriš je opisao neka svoja iskustva na rukovodećim položajima unutar raznih razina javnog sektora, od lokalne do državne. Osvrnuo se na činjenicu da se, u odnosu na nekad, kroz godine znatno uvećavao broj zaposlenih.


Govoreći o još nekim problemima i ograničenjima u javnom sektoru, zaključio je da “inercija stvori mehanizme koji postaju dobokoobrambeni, defanzivni i izuzetno ih je teško probiti, a istovremeno se sami reproduciraju”.


– Tako da nositi se s tim izazovima u hrvatskoj upravi nije jednostavno. Pitanje je zašto se to dešava. Dešava se zbog ekonomije koja nije uspješna.


Uspješna ekonomija koja zapošljava u privatnom sektoru i koja otvara tu mogućnosti, tako da se ne traži utočište i ruka spasa u javnom, ta ekonomija još ima i problema da privlači ljude u javnom sektoru, a ne da se, u nemogućnosti da se nađe odgovarajuće mjesto u realnom sektoru, onda traži ova ruka spasa, opisao je Vedriš.


Drezgić kaže da je efikasnost javnog sektora bitna i vječna tema, posebno u kontekstu razvoja umjetne inteligencije i robotike. Top tema je, kaže, budućnost rada.