“Uvijek sam gravitirao jednostavnim recima koji ne zamaraju i piscima koji pišu naizgled jednostavnim jezikom. Težio sam i sam pokušati stvoriti u nekom imaginarnom čitatelju dojam kakav su njihove rečenice ostavljale na mene”, kazao je deWitt na tribini u Kinu Europi. Za svladavanje vještine pisanja jednostavne rečenice trebalo mu je nekoliko godina, dodao je.
Njegov prvi roman “Ablutions” (2009.) naišao je na odličan prijam kritike i javnosti te je dobio niz nagrada. U romanu barmen jednog holivudskog bara s morbidnim interesom za dekadentno propadanje koje ga okružuje želi o tome napisati knjigu, što ga postupno gura u alkoholizam i životnu krizu.
Napisao ga je dok je i sam radio kao barmen i istodobno pokušavao pisati pa je roman poluautobiografski.
No, svjetsku slavu deWitt je stekao drugim romanom, “Braća Sisters” iz 2011., koji je osvojio najvažnije kanadske književne nagrade, te je među ostalim bio uvršten u uži izbor za nagradu Man Booker.
Riječ je o crnohumornom vesternu čija se radnja odvija 1851., inspiriranu vremenom zlatne groznice i velikih migracija u Kaliforniju u potrazi za boljim životom i prosperitetom. Pisac je objasnio da je želio napisati “drugačiju” knjigu, koja ne bi bila autobiografska, a imao je ideju o romanu u kojemu bi glavni lik bio “nježni kauboj”.
“‘Ablutions’ je bilo relativno lako napisati jer sam pisao o stvarima koje sam poznavao. No, izmisliti čitav jedan novi svijet bilo je sasvim nešto drugo i predstavljalo je veliki izazov”, kazao je.
Priča prati dvojicu braće, Elija i Charlieja Sistersa, plaćenike u lovu na glavu izvjesnog Hermita Kermita Warma koji je ‘stao na žulj’ njihovom gazdi Komodoru. Braća Sisters kreću na dug put od Oregona do Kalifornije u potrazi za Warmom, a njihove dogodovštine prepričava u prvom licu Eli, nježniji od dvojice braće, koji ne želi živjeti život ubojice, a čije su opservacije o njihovu zadatku, životu, svojem bratu Charlieju – šarmantnome psihopatu – i samome sebi, prožete mračnim humorom protkanim suptilnom ironijom. Eli je neurotik opterećen svojom prekomjernom težinom, kauboj željan ljubavi i ubojica koji nije sklon ubijanju.
U knjizi su prisutni svi elementi vesterna – specifična ikonografija i niz tradicija kao što su dvoboji, muškarci u crnom i usamljeni kauboj a upravo je kršenje zadanih pravila bilo ono što je deWitta posebno privlačilo. “Nije me zanimalo držati se zadanih pravila vesterna, kao ni činjenične točnosti, a ono što me posebno zanimalo je što je to čega se ljudi boje”, kazao je pisac.
Stoga je odlučio arhetip kauboja, heroja Zapada američke pop kulture, podvrgnuti propitivanju izlažući ga nekoj vrsti neuroze. No, istodobno je napisao i vrlo osobnu priču u koju je utkao puno sebe, istaknuo je. “Eli je postao glas onoga što ja smatram moralnim – on je jedno kompromitirano ljudsko biće koje se želi popraviti”, pojasnio je.
Priznaje da sam nije osobit ljubitelj žanra, a kad je počinjao poznavatelji izdavačke industrije upozorili su ga da pisati vestern možda nije najmudrija odluka. No, u međuvremenu je vestern doživio renesansu, a filmska prava na njegovu knjigu već je kupila produkcijska tvrtka glumca Johna C. Reillya.
Rođen u Kanadi, deWitt se kasnije preselio u Kaliforniju i Washington. Trenutno živi u Portlandu, u saveznoj američkoj državi Oregon. Bavi se također pisanjem filmskih scenarija, a dosad je napisao scenarij za komičnu dramu “Terri” (2011.), koja je bila hit na filmskom festivalu Sundance.
Razgovor s deWittom privukao je u Kino Europu velik broj njegovih hrvatskih čitatelja, s kojima je kroz razgovor s Romanom Simićem Bodrožićem podijelio brojne anegdote iz svojeg osobnog i poslovnog života.
Festivalski se program nastavlja okruglim stolom koji će oko teme “Građanski rat i književnost, krivnja i pravda” okupiti književnike Javiera Cercasa, Boru Ćosića i Vlahu Bogišića. Sutra na “Razotkrivanju” gostuje srpski novinar, kolumnist i kritičar Teofil Pančić.
